Crkva već jedanaesti put slavi blagdan velikoga pape Ivana Pavla II., kako je to odredio papa Benedikt XVI. na misi Wojtyline beatifikacije 1. svibnja 2011. Spomen je to na dan ustoličenja za rimskoga biskupa ovoga Poljaka koji je, kako je sam rekao na dan izbora, "došao iz jedne daleke zemlje". U Hrvatskoj je sada sveti Ivan Pavao II. ostavio neizbrisiv trag.
Internetska stranica Zagrebačke nadbiskupije tako čuva spomen na nezaboravan i veličanstven pohod Ivana Pavla II. Hrvatskoj od 2. do 4. listopada 1998., posebno zbog beatifikacije kardinala Alojzija Stepinca. U svom je drugom posjetu Papa spojio dva velika središta hrvatske i crkvene i državne povijesti – Zagreb i Split, kojeg je posjetio uz proslavu 17 stoljeća grada pod Marjanom.
“Dolazim k vama kao hodočasnik Evanđelja”
Papa je već u zračnoj luci najavio kako će taj posjet biti u znaku pobožnosti hrvatskog naroda prema Presvetoj Bogorodici, poručivši kako je “životno važno da hrvatski narod ostane vjeran svojim kršćanskim korijenima. Ratne posljedice i način razmišljanja stvoren u doba komunističke vladavine, stvaraju brojne zapreke. Prijeko je potrebno ne klonuti duhom. Solidarnom se suradnjom svih mogu i u razmjerno kratkom roku naći prikladna rješenja čak i za najsloženija pitanja”, rekao je Papa.
Susret s mladima pred zagrebačkom prvostolnicom
U susretu s mladima pred zagrebačkom katedralom, koji je potom uslijedio, Papa je izrazio želju da se u Hrvatskoj u sve savršenijem obliku priznaju i prihvaćaju temeljna prava ljudske osobe, počevši od prava na život, od njegova početka do naravnog kraja. “Vaša zemlja od vas očekuje značajni doprinos na raznim područjima društvenoga života, gospodarstva, politike, kulture. Njezina će budućnost biti bolja u onoj mjeri u kojoj se svatko od vas bude znao zauzeti za poboljšanje samoga sebe”, istaknuo je Sveti Otac, pozvavši mlade da rješenja svojih životnih problema traže u Evanđelju, a ne bijegom u hedonizam, konzumizam, drogu ili alkohol.
Stepinac blaženik
Idućeg dana, 3. listopada, u hrvatskome nacionalnom marijanskom svetištu Mariji Bistrici u kojem se okupilo više od 500.000 vjernika Papa je proglasio blaženim kardinala Alojzija Stepinca, mučenika Crkve i jednog od najvećih hrvatskih crkvenih velikodostojnika.
Stepinac je dobro znao da se ne može popuštati kad je u pitanju istina, jer istina nije roba kojom se može trgovati. Zbog toga mu je bilo draže prihvatiti patnju nego li izdati svoju savjest i iznevjeriti obećanje dano Kristu i Crkvi”, rekao je Papa.
S predstavnicima svijeta kulture
Istoga dana Papa se u Apostolskoj nuncijaturi u Zagrebu susreo s predstavnicima svijeta kulture. U svom obraćanju predstavnicima svijeta kulture Papa je primijetio da istinskog napretka nema bez poštivanja etičkoga opsega kulture, znanstvenog istraživanja i cjelokupne ljudske djelatnosti
Današnji etički relativizam, koji uzrokuje potamnjenje moralnih vrijednosti, pogoduje širenju postupaka koji vrijeđaju dostojanstvo ljudske osobe, a to predstavlja ozbiljnu prepreku humanističkom razvoju na raznim područjima života, rekao je Sveti Otac.
Ujedno je pozvao da se zalaganje mislilaca i znanstvenika, nadahnuto na pravim vrijednostima, uvijek shvaća kao velikodušno i nesebično služenje čovjeku i društvu te se nikada ne smije dogoditi da posluži u svrhe suprotne tomu najvišem cilju.”
Misa na Žnjanu
Trećeg dana posjeta Hrvatskoj, 4. listopada, Papa je na splitskom Žnjanu predsjedao veličanstvenim euharistijskim slavljem u povodu proslave 1700. obljetnice grada Splita. U svojoj propovijedi pred oko pola milijuna vjernika, od kojih su neki misu pratili i s brodica usidrenih ispred plaže, Papa je posebno govorio o potrebi nove evangelizacije u današnje doba, u cijelom svijetu:
Kršćani su u hrvatskim krajevima danas pozvani dati novo lice svojoj domovini, posebno se zalažući da se u društvu ponovno učvrste etičke i moralne vrijednosti, što su ih potkopali prijašnji totalitarizmi i nedavno ratno nasilje.
“Ta zadaća zahtijeva veliku snagu i odlučnu volju. A zadaća je žurna, jer bez tih vrijednosti nema ni prave slobode ni istinske demokracije. Međutim, temeljna je vrijednost poštivanje ljudskog života, poštivanje prava i dostojanstva osobe, te poštivanje prava i dostojanstva svakoga naroda”, poručio je Sveti Otac Ivan Pavao II. mnoštvu vjernika na splitskom Žnjanu, ali i cijeloj Crkvi u Hrvata. Nakon mise Papa se susreo s biskupima HBK i BK BiH.
Papa u svetištu Gospe od Otoka u Solinu
Više od 35.000 mladih te članovi katoličkih laičkih udruga, molitvenih zajednica i vjeroučitelji, molitvom su i pjesmom 4. listopada dočekali papu Ivana Pavla II. u najstarijemu hrvatskom marijanskom svetištu Gospe od Otoka u Solinu.
Papa je u svom govoru u Solinu poseban naglasak stavio na potrebu promicanja “zdravog pluralizma raznih oblika udruživanja, odbacujući isključivosti, kako bi se stvorio prostor za karizme, koje Duh Sveti ne prestaje dijeliti u Crkvi”. Nastavnicima i profesorima je poručio kako svaki odgojni plan mora biti bogat duhovnim, ljudskim i kulturnim vrijednostima: “Ne zaboravite nikada da je svako uređenje vlastitoga života, koje nije u skladu s Božjim naumom o čovjeku, određeno na neuspjeh, i to prije ili kasnije. Ne vjerujte onima koji vam obećavaju lagana rješenja. Bez žrtve se ne može sagraditi ništa veliko”, opomenuo je Papa mlade.
Na kraju susreta Papa je, na opće oduševljenje, zajedno s mladima otpjevao pjesmu “Rajska Djevo Kraljice Hrvata”. Sveti Otac zatim se spontano obratio mladima na talijanskom jeziku, riječima: “Vaš je nadbiskup jako zadovoljan, a i Papa! Laku noć!”.
Završetak pohoda
Solin je ujedno bio i posljednja postaja Papina drugog pohoda Hrvatskoj. U oproštajnom govoru u splitskoj zračnoj luci Resnik 4. listopada Papa je prije odlaska svoju radost izrazio i zbog toga što je u Hrvatskoj susreo vrlo živu Crkvu. Potom je izrekao i ono što očekuje od Hrvatske koja, pak, “sa svoje strane mora pokazati veliku strpljivost, mudrost, spremnost na žrtvu i velikodušnu solidarnost kako bi mogla konačno svladati sadašnje poratno stanje i dosegnuti plemenite ciljeve za kojima teži.” “Mnogo je već učinjeno i vide se plodovi. Nikoga ne smiju obeshrabrivati preostale teškoće.
Međutim, cijena je demokracije velika. Novac kojim se plaća ta cijena izrađuje se od plemenitih kovina čestitosti, razboritosti, poštivanja bližnjega, požrtvovnosti i strpljivosti.
Nakon dugih godina diktature i bolnog iskustva nasilja, čemu su bili izloženi stanovnici ovih krajeva, danas je potrebno uložiti sve sile da se izgradi demokracija utemeljena na moralnim vrijednostima urezanima u samu narav ljudskoga bića. U tomu će i Crkva pružiti svoj osobiti prinos, posebno izlaganjem svojega društvenog nauka i stavljanjem na raspolaganje svojih ustanova za odgoj novih naraštaja”, zaključio je Sveti Otac.
Zar je potrebno otkrivati neka druga područja u kojima bi se Crkva – kako hijerarhija, tako i vjernici laici – trebala angažirati ili stvarati neke druge pastoralne planove od ovih na koje nas je u sva svoja tri pohoda Hrvatskoj podsjetio sveti papa Ivan Pavao II.?