Uloga štovanja svetaca u Crkvi i različiti poticaji vjernicima na njihovo upoznavanje – i nasljedovanje – bila je tema Argumenata HKR-a 9. travnja.
Rektor Hrvatskoga nacionalnog svetišta sv. Nikole Tavelića u Šibeniku fra Josip Ivanović u uvodu je spomenuo da se kod vjernika primjećuju dvije krajnosti – pretjerana pobožnost, gotovo klanjanje, svecima i, drugo, pobožnost koja nema puno osjećaja za blizinu svetaca: “Možda bismo između ove dvije svojevrsne krajnosti ipak trebali pronaći zdravu sredinu u svome duhovnom životu i na taj način svece i njihovo štovanje promatrati kao primjer i uzor u životu. Ta naša braća i sestra su nam slični u svim našim karakteristikama i svim našim ljudskim slabostima i grijesima. No oni su se za života trudili živjeti poziv na svetost, a tako su postali vidljivi primjeri koje valja nasljedovati, što je i nama danas izazov.”
Križevci kao grad svetaca
Rođena u gradu sv. Marka Križevčanina, doc. dr. sc. Tanja Baran prisjetila se dara kanonizacije sv. Marka 1995. godine u slovačkim Košicama. Kao predsjednica Udruge za promicanje znamenitih Križevčana ‘Dr. Stjepan Kranjčić’ podsjetila je pak na silni, a donedavno prešućeni, utjecaj koji je spomenuti križevački župnik imao na vjernike toga grada desetljećima nakon svoje smrti:
Što se dogodilo nama u Križevcima? Rekla bih da se dogodila ‘duhovna bomba’, koju opet nismo mi inicirali, a ta se osoba zove Stjepan Kranjčić. Dakle, ja sam u Križevcima od svog tate, bake i strica slušala o ‘župniku koji se, takav, više nikad ne bu ponovil’.
“Ja sam to slušala u djetinjstvu, ali prije dvadesetak godina prišao mi je jedan Križevčanin i rekao da, s prijateljima i obitelji, župniku Kranjčiću skoro 40 godina ide na grob, ali bez ikakvih organiziranih pohoda te da misli da bi se ta tišina trebala prekinuti. Kad sam krenula istraživati, dogodila se udruga, dogodili su se Dani hrvatskih svetaca i blaženika kao nacionalna manifestacija koja promiče hrvatske svece i blaženike, potom i jedini nacionalni natječaji za katoličku književnost za odrasle i za djecu. A na kraju taj Kranjčić još nema kauzu!”
Ukratko je opisala i ovoga velikog sina križevačkog kraja: “Rekli su da je od glave do pete bio krepostan na svim razinama života, ‘vojnik Stepinčeve vojske’. Dodajmo ovome da je baš 10. travnja Kranjčićevo te da se obilježava 56. obljetnica njegove smrti. Uz molitveni program na križevačkom Gradskom groblju u 18 sati, u 19 sati misno slavlje u crkvi sv. Ane predvodi krašićki župnik Ivan Vučak”, zaključila je Baran.
Trag Ivana Pavla II.
U emisiji je gostovao i HKR-ov voditelj Domagoj Pejić, autor filmova i knjiga o Ivanu Pavlu II. te organizator hodočašća pod geslom ‘Ivane Pavle II. – hvala!”. On je posvjedočio kako ga je ovaj svetac “osvojio” još davne 1978. godine te kako je sve knjige i filmove o njemu objavio kako toga Božjeg ugodnika nikad ne bi prekrila prašina zaborava. Na kraju emisije najavljena je i Večer sjećanja na Ivana Pavla II. u dvorani Vijenac na zagrebačkom Kaptolu u četvrtak, 18. travnja, u 19 sati.