Rak debelog crijeva predstavlja prvi po učestalosti tip raka te drugi najčešći uzrok smrtnosti od raka promatrano ukupno u oba spola. Po stopi mortaliteta od raka debelog crijeva Hrvatska se nalazi na drugom mjestu europske ljestvice, odmah iza Mađarske.
Protekle subote u Zagrebu je u organizaciji Udruge P.I.N.K. life, treću godinu za redom, obilježen Dan plavog irisa. Riječ je o zdravstveno-edukativnom događaju kojemu je cilj jačanje svijesti građana o važnosti prevencije raka debelog crijeva i podrška oboljelima u njihovoj hrabroj borbi protiv ove zloćudne bolesti.
U Hrvatskoj je u 2016. godini bilo 3575 novo oboljelih od raka debelog crijeva. U 2017. umrlo je od ove bolesti 2037 osoba. Preživljenje od raka debelog crijeva u razdoblju 2010. – 2014. u Hrvatskoj iznosi 51,1%, čime se Hrvatska nalazi na začelju u Europskoj Uniji.
U emisiji „U zdravlju i bolesti” profesorica doktorica Miroslava Katičić, gastroenterolog u Poliklinici Nola u Zagrebu, istaknula je kako se kao i kod svih drugih malignih tumora ne zna uzrok raka debelog crijeva.
„Čimbenici poput nasljeđa, sjedilačkog načina života i prehrane s malo vlakana a puno junkfooda mogu češće uzrokovati nastanak ovog tumora. Ako imate podatak da su vaši rođaci bolovali od raka debelog crijeva ili polipa, koji su benigni ali su i preteče raka, postoji rizik obolijevanja od ove bolesti.”
Postoje i neki znaci upozorenja koji upućuju na razvoj raka debelog crijeva.
„Čak i do dvadeset godina prije nastanka raka u 95 % slučajeva postoji polip. Imamo puno vremena za odstranjivanje polipa, dobroćudnog tumora, i na taj način nikad nećemo dobiti rak. Ljudi bi se trebali javiti kad dobiju alarmantne simptome, a to su pojava krvi u stolici, bol koja nenadano nastane kod pražnjenja crijeva, rijetka stolica i pojava sluzi u stolici. Osobe koje u obitelji imaju oboljele od ovog raka trebale bi se već nakon 40-e godine obratiti svojem liječniku obiteljske medicine.”
Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva u Hrvatskoj se počeo provoditi još 2007. Odaziv na testiranje okultnog krvarenja u stolici u sklopu ovog Nacionalnog programa u Hrvatskoj je manji od odaziva u većini drugih država EU i već godinama iznosi tek 20-tak posto građana. Prema EU smjernicama zadovoljavajući odaziv na besplatno testiranje uzoraka stolice bio bi 45 %, a željeni 65 %. U početku su, ističe doktorica Katičić, svim ljudima između 50 i 75 godina poslali testove. Na žalost, odaziv je bio slab pa su testovi, koji nisu jeftini, propadali. Napokon su došli do rješenja koje se primjenjuje i danas.
„Prvo se šalje pismo namjere na kućnu adresu u kojem se osobe pita hoće li napraviti test ako im ga pošalju. Za sam odgovor ne postoje dodatni troškovi – treba samo zaokružiti ‘da’ na upitniku, staviti ga u omotnicu i ubaciti u poštanski sandučić. Ako je odgovor pozitivan tada vam se testovi šalju. Napravljeni su s jednostavnim uputama. Postoje tri kartice koje trebate otvoriti. Malom kartonskom žličicom uzimate uzorke stolice i stavljate ih u za to predviđena mjesta na kartici. Sljedeća dva dana ponavljate postupak u preostale dvije kartice. Uz testove dobivate i omotnicu u koju kartice stavljate i potrebno ju je samo odnijeti na poštu. Ne postoje nikakvi troškovi slanja. Testovi se očitavaju u lokalnim zavodima za javno zdravstvo.”
Nacionali program predviđa za sve, kojima je nalaz na okultno krvarenje pozitivan, pregled u najbližem endoskopskom centru, prema mjestu stanovanja, u kojem dogovaraju kolonoskopiju. Ona će biti obavljena u tijeku naredna dva mjeseca. Tijekom te prve kolonoskopije odstranjuju se svi vidljivi polipi. Na sreću samo 3 do 4 % oboljelih kojima je test na okultno krvarenje bio pozitivan imaju rak debelog crijeva. Nacionalni program predviđen je za zdrave osobe. Svi oni koji imaju bilo kakve simptome bolesti trebaju se javiti liječniku odmah i ne čekati testiranje ovim programom. Važno je potražiti liječničku pomoć na vrijeme. Bolest ima četiri stadija. Ukoliko se javite u prvom stadiju izlječivost je preko 95 %. Ovaj rak i u četvrtom stadiju bolesti ima izlječivost od preko 40%.
Ovaj se rak, u svim stadijima bolesti, može liječiti i rezultati su dobri.
Test na okultno krvarenje se ponavlja svake dvije do tri godine. Na žalost učestalost ove bolesti u Hrvatskoj još uvijek raste zbog slabog odaziva na Nacionalni program ranog otkrivanja ove bolesti.
Na kraju razgovora doktorica Katičić je istaknula da bi prevencija raka debelog crijeva bila u što većoj fizičkoj aktivnosti, šetnji i rekreativnom bavljenju sportom. Što se pak prehrane tiče, ako od najranije životne dobi uvedemo mediteransku prehranu, koja je najzdravija, mogli bismo spriječiti nastanak ovog karcinoma. Također je važno u prehranu uključiti što više voća i povrća.