Povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja, koji se obilježava 10. listopada, razgovarali smo sa stručnjakinjom o psihološkim poteškoćama koje ne bismo smjeli ignorirati.
Kada se javiti stručnjaku?
„Potencijalni problem s psihološkim poteškoćama je što one nastaju postupno. Dakle, ako osjetimo tugu zbog gubitka voljene osobe, ako smo pod stresom zbog neke poslovne situacije ili u brigama zbog tjelesnog zdravlja ne znači da imamo problem za koji nam je potrebna pomoć stručnjaka“ objasnila je dr. sc. Jelena Sušac, dr med., spec. psihijatrije iz Klinike za psihijatriju Vrapče u emisiji „U zdravlju i bolesti“.
Međutim, ako poteškoće potraju i postupno se pojačavaju do te mjere da počnu narušavati svakodnevno funkcioniranje, važno je potražiti stručnu pomoć. „Tada stanje zahtijeva veću pozornost“, istaknula je dr. Sušac.
Koje promjene u ponašanju djece i mladih roditelj ne bi trebao ignorirati?
„Kada govorimo o psihološkom zdravlju adolescenata i djece, važno je napomenuti da postoje određeni trenutci koji su sastavni dio odrastanja i ne bi trebali stvarati zabrinutost. To može biti propitivanje autoriteta, povećana potreba za privatnošću, uspoređivanje s vršnjacima…“, objasnila je psihijatrica dodavši da su takve pojave normalne u adolescenciji.
Međutim, razlog za zabrinutost postoji kada se mlada osoba počne povlačiti u sebe, odustaje od hobija i aktivnosti u kojima je prije uživala ili izgubi interes za druženje. Može početi izbjegavati školske izlete, ali i zanemarivati svakodnevne obaveze. Promjene se ponekad odražavaju i na školskom uspjehu, kroz slabije ocjene i poteškoće u izvršavanju školskih zadataka.
Nije rijetkost da se dijete koje se susreće s mentalnim poteškoćama žali i na bolove glave ili trbuha, ističe liječnica jer somatske tegobe postoje.
Postoje i tzv. „tihi znakovi“, ono što roditelj možda neće primijetiti „na prvu“ kao što su pojačana samokritičnost i uspoređivanje, sklonost perfekcionizmu ili kompulzivne misli koje dijete ne zna izraziti. Najveći „alarm“ jest mogućnost samoozljeđivanja i pojave suicidalnih misli – Moj život nema smisla, ne želim se ujutro probuditi i sl. Tada zaista ne treba čekati potražiti pomoć stručnjaka.
„To ne znači da je roditelj podbacio u svom odgoju. To samo znači da je prepoznao da je djetetu potrebna stručna pomoć“, zaključila je Sušac.
O transgeneracijskim traumama, destigmatizaciji psihičkih teškoća, mentalnom zdravlju djece i mladih više poslušajte na našem YouTube kanalu.