Tajna blaga skrivena na otocima Jadrana, gdje su se spajali povijest, umjetnost i vjera, danas postaju dostupna svima. Ova izložba u Splitu otkriva nepoznatu, ali bogatu povijest istočne jadranske obale. Otoci, svjetionici u vremenu neznanja, sada otkrivaju svoje ljepote: relikvijare, rukopise, umjetnička djela i priče o hodočasnicima koji su oblikovali našu povijest.
Izložba „Otoci i sveci. Samostani i svetišta na istočnoj jadranskoj obali od sv. Jeronima do Grgura VII.“ otvara se 21. ožujka u 18 sati u Arheološkom muzeju u Splitu, a moći će se razgledati do kraja svibnja ove godine.
Posjetitelji svih interesa – ljubitelji povijesti, arheologije, umjetnosti, pa i oni koji jednostavno žele otkriti priču o našoj obali i otocima iz nove perspektive, imat će priliku uroniti u priču o otocima gdje su se sveci odricali svijeta, ali svijet ih nikada nije zaboravio.
U prvim stoljećima kršćanstva, oni koji su se željeli posvetiti duhovnom životu napuštali su gradove i društvo kako bi pronašli mir u pustinji. Egipat i Bliski istok bili su ispunjeni samotnjacima koji su se povlačili u bespuća pijeska kako bi se oslobodili svjetovnih briga i približili Bogu. No, što kada nema pustinje?
Svjetionici u vremenu neznanja
Na istočnoj obali Jadrana, gdje beskrajne dine zamjenjuje plavetnilo mora, redovnici su pronašli svoju verziju pustinje – otoke. Udaljeni od kopnenog užurbanog života, ali i dalje povezani s trgovačkim i kulturnim tokovima, ti su otoci postali mjesta molitve, tišine, ali i znanja. Ovdje su se osnivali prvi samostani, prepisivali rukopisi, razvijale umjetničke radionice i oblikovala povijest.
Otoci nisu bili samo utočište duhovnih zajednica – bili su svjetionici u vremenu neznanja, točke susreta Istoka i Zapada, granice izolacije i civilizacije.
Ova izložba nije samo priča o samostanima – ona je priča o Jadranu kao sjecištu kultura i znanja. O otocima koji nisu bili tek izolirani prostori za molitvu, već središta pismenosti, umjetnosti, trgovine i političkih veza. O prostorima gdje su se susretale civilizacije, gdje su putnici i hodočasnici prenosili ne samo vjeru, već i rukopise, ideje i kulturne utjecaje.
Jeste li znali?
📜 … da su eremiti i redovnici na otocima hrvatske strane Jadrana bili među prvima u Europi?
⛪ … da duž jadranske obale i na otocima postoji više od stotinu crkvenih sklopova?
🕍 … da su ranokršćanski relikvijari pronađeni na hrvatskoj obali među najljepšima u Europi?
Relikvijar glave sv. Grgura pape (13./14. st.) / Foto: Muzej hrvatskih arheoloških spomenika (Facebook)
Jedan od tih iznimnih predmeta je Relikvijar glave sv. Grgura pape (13./14. st.), kojeg vidite na slici. Ova drvena škrinjica, obložena pozlaćenim srebrnim limom, pripisuje se lokalnom majstoru. Njezine stranice pričaju priču u slikama – Krist na prijestolju, sveti Grgur u društvu svetaca, prizori Navještenja i Susreta Joakima i Ane, dok se na poklopcu nalaze medaljoni s likom sv. Grgura.
Jeste li znali?
📜 … da su neki samostani Istre i Dalmacije bili utočišta za hodočasnike na njihovom putu prema Jeruzalemu?
⛪ … da su danas nestale crkve ostavile trag u nazivima mjesta poput Sumartina (Sv. Martin), Supetra (Sv. Petar) i Sutivana (Sv. Ivan)?
🔎 … da su arheolozi na otoku Krku otkrili jedinstveni ranokršćanski češalj od bjelokosti, ukrašen novozavjetnim scenama?
Mirinski češalj / početak 5. st. / Omišalj, otok Krk / Foto: Arheološki muzej u Splitu
Organizatori izložbe uz Arheološki muzej u Splitu su:
Muzej hrvatskih arheoloških spomenika Split, Agence Nationale de la Recherche (ANR) – programme MONACORALE, Centre national de la recherche scientifique, École française de Rome, UMR Chrono-environnement, UMR ARTEHIS i UMR HISOMA.
Više o izložbi pročitajte ovdje.