Više od dvije tisuće ljudi u srijedu je mirno prosvjedovalo hodajući Rijekom u znak potpore Matku Škalameri – HGSS-ovcu koji se našao u medijskoj žiži nakon sukoba s jednim srpskim povratnikom oko parkinga. Njihov sukob koji je još uvijek pod istragom, medijski je stavljen u kontekst nedavnih napada na pripadnike srpske nacionalne manjine, ali i političkih odnosa u vladajućoj koaliciji. Analitičari smatraju kako su Riječani svoj "digitalni stav prikazali kroz stvarni prosvjed".
Skup u znak potpore Matku Škalameri, koji je uoči tog prosvjeda bio pušten iz pritvora, organizirao je Klub navijača Armada, a njegov predsjednik Đoni Božić istaknuo je da su se okupili kako bi podržali Matka Škalameru i “sve buduće Škalamere” naglasivši potrebu “da se više ne događa medijski linč, huškačko novinarstvo i slične stvari”.
O fenomenu medijskog linčovanja razgovarali smo s doc. dr. sc. Borisom Beckom s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Istaknuo je kako je to trend koji se ne pojavljuje samo u Hrvatskoj već svuda u svijetu.
Mediji su se sveli na ‘clickbaitove’, tračanje i komentare. Mi više nemamo vijesti i izvješća kao što smo to imali nekada. Imamo samo zapaljivanje mase. Glavni hrvatski piromani rade u medijima. Naši portali su medijska piromanija koja samo razjaruje ljude i iz stoga nema izlaza.
Naš sugovornik osvrnuo se i na činjenicu da je Škalamera priveden tek nakon Arsićevih napada u medijima.
“Mediji bi uvijek trebali utjecati na rad institucija. Ako te institucije namjerno nešto bojkotiraju, a trebale bi nešto poduzeti, uloga medija je da otkrije disfunkcionalnost sustava te bi se taj sustav onda trebao popraviti i funkcionirati na dobar način. Tako bi naime trebala izgledati povezanost medija i demokracije. Kod nas je obratno. U Hrvatskoj institucije ne rade svoj posao, a tek kad se dogodi teško zatajenje sustava, kao kad netko umro u čekaonici ili nekoga ubiju u državnoj instituciji ili se dogodi teški izgred u školi, dođe do skandala te mediji razjare javnost.
Što se onda događa? Ministar ili ministrica odlaze na mjesto događaja gdje svečano objave da je situacija riješena, a sustav zapravo nije profunkcionirao”, zaključio je Boris Beck.
Da su masovni mediji najvažniji izvor informiranja te da imaju veliki utjecaj na društvo, ustvrdio je doktorand Kristijan Sedak, asistent na Odjelu za komunikologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta. Vjeruje kako društvo samo mora ograničiti negativan utjecaj kako bi se zaštitilo.
“Važnost i utjecaj medija za ljude ne proizlazi samo iz količine izloženosti medijima, već i iz njihove pozicije i zadane uloge čuvara demokracije i objektivnog prenositelja informacija. Njihova važnost proizlazi iz našeg pouzdanja koje imamo u njih. Oslanjamo se na vjerodostojnost informacija jer većinu onoga što saznajemo o svijetu doznajemo putem medija. Nemamo alternativu. Nažalost, mediji su danas osim kroničara postali oni koji nameću teme (agenda setters), ali i subjekti društveno političkih zbivanja.
Nakon sustava obrazovanja, mediji su glavni izvor u cjeloživotnom učenju i političkom obrazovanju.
Oni pomažu u promatranju i razumijevanju političkih procesa, međusobne ovisnosti, raspodjele zadataka i ograničenja ovlasti državnih institucija te pomažu u izgradnji institucija. Od tuda proizlazi i njihova moralna obveza da tom zadatku pristupaju s posebnom sviješću o odgovornosti zbog ozbiljnosti eventualnih posljedica”, istaknuo je Sedak govoreći o utjecaju medija na društvo.
Prema Sedakovim riječima, upravo su istraživanja opisala koliki je utjecaj medija na rad institucija kroz nametanje tema.
“Aktualiziranjem pojedinog problema nameće se dojam žurnosti njegovog rješavanja. Ujedno se tema prikazuje kao problem koji mogu riješiti isključivo institucije i to vlastitom političkom voljom. Pojačani interes javnosti usmjerava se prema razočaranju ili ranije najavljenom rješenju.
Utjecaj medija je dvostupanjski. Utjecaj prvog stupnja, izravni utjecaj medija je relativno malen. U drugom stupnju medijske ideje preuzimaju ‘opinion makeri’ – pojedinci koji imaju utjecaj na svoju okolinu. To su osobe – lideri u svom području čija riječ ima težinu, pita ih se za savjet i vjeruje im se. Oni osobnom komunikacijom vjerodostojno prenose medijske ideje. Njihov utjecaj je tim veći ako ih osobno poznajemo, dijelimo zajedničke vrijednosti i/ili su stručnjaci u spornom području”, nadodao je naš sugovornik.
Kristijan Sedak upravo je Marina Miletića, jednog od organizatora prosvjeda, nazvao pravim liderom i pozitivnim oblikovateljem javnog mišljenja.
Treba istaknuti kako se upravo svojim gorljivim angažmanom ispostavio jedan riječki vjeroučitelj. Svoju vjeru u nevinost pojedinca pretvorio je u rijeku nezadovoljnika spremnih svoj digitalni stav prikazati kroz stvarni prosvjed.
“Ovaj je slučaj pokazao ranjivost sustava. Ovoga puta nastradao je ‘samo’ pojedinac te nema ozbiljnih posljedica po institucije. Ostaje samo gorka svjesnost o snazi utjecaja medija. Naglasio bih kako u 2019. mi još uvijek ne znamo tko su vlasnici pojedinih medija. Dok se mediji aktivno upliću, dok se akteri vijesti reklamiraju u medijima, dok ne saznamo tko su vlasnici medija ostaje sumnja u medijsku objektivnost”, zaključio je Sedak.
Emotivan vlog nakon održanog prosvjeda u znaku potpore HGSS-ovcu objavio je riječki vjeroučitelj i novinar Marin Miletić u kojem je naglasio kako je ponosan što je Hrvat te nadodao kako se uistinu velik broj Riječana okupio na prosvjedu potpore Matku Škalameru.
“Okupili smo se da dignemo svoj glas! Hvala svima koji su pokazali da su za Matka Škalameru, za istinu i pravdu.
Hvala mojim Riječanima i mojoj Armadi! Više od dvije tisuće Riječana, u veličanstvenom, mirnom i dostojanstvenom prosvjedu, bez ni jedne luđačke poruke. Kad to organiziraju hrvatski branitelji i Armada to bude tako.
Ovo je poruka medijima i Novom listu: prekinite javnog linčovati nekoga bez da se ima kompletna argumentacija. Nemojte ići ad hominem na ljude, nemojte zabiti ljude na križ svojih naslovnica, da bi se na kraju ispostavilo da to nije tako, odnosno da je sve obmana i laž.
Hrvatski branitelji borili su se za slobodu, da nama svima bude dobro u našoj državi, da budemo slobodni, ali i da se ne privode nevini ljudi kao zadnje kriminalce dok bogataše i političke moćnike privode kao kraljeve.
Želim svima poručiti: nećemo više šutjeti, nećemo više biti heroji dnevnih boravaka. Nećemo šutjeti na obmane političara koji iz svojih političkih zakulisnih igara potiču nemire u našoj državi. Naša država otvorena je za svakog čovjeka, bio on Hrvat, Srbin ili Bošnjak. Svaki čovjek može u našoj državi živjeti u miru i ljubavi. Važno je reći da se mi Hrvati ne smijemo osjetiti ugroženima kad smo mi svoj na svome, u svojoj domovini.”
Matko Škalamera bio je u pritvoru od subote zbog incidenta koji se dogodio prošli utorak gdje se zbog parkinga sukobio s Arsićem, srpskim povratnikom nastanjenim u Viškovu. Arsić je tvrdio medijima kako ga je Matko Škalamera fizički napao i da ga je vrijeđao na nacionalnoj osnovi. Zbog toga je sukob u medijima okarakteriziran kao napad iz mržnje što je rezultiralo puno ozbiljnim optužbama od onih do kojih bi došlo da se radilo o običnoj svađi oko parkiranja. Sam Arsić je nakon davanja iskazu DORH-u novinarima rekao da mu je žao što je svega toga došlo te je apelirao da se Škalameru pusti iz pritvora. U srijedu, uoči prosvjeda, riječki HGSS-ovac pušten je iz pritvora.