Danas se prisjećamo međunarodnog priznanja Republike Hrvatske od strane Vatikana. Nakon Slovenije i Litve koje su kao nepriznate države Hrvatsku priznale u lipnju i srpnju 1991. godine: Ukrajina, Latvija, Island i Estonija učinile su to u prosinu 1991. godine.

Dva dana prije nego su Hrvatsku priznale tadašnje članice Europske unije kao i Austrija, Kanada, Bugarska, Mađarska, Poljska, Malta, Norveška i Švicarska (15.siječnja 1992.), vatikanska diplomacija završila je proces koji je započet 3. listopada, dok je priznanje najavljeno 20. prosinca 1991. godine.

Tiskovni ured Svete Stolice objavio je 13. siječnja 1992. da je predao službenu notu Zagrebu o priznanju i da se uspostave diplomatski odnosi na razini dviju država. Do kraja siječnja 1992. godine Hrvatsku su priznale 44 države.

O značenju pape Ivana Pavla II. za međunarodno priznanje RH govori i podatak da je u svojoj božićnoj poruci Urbi et Orbi posebno spomenuo pitanje rata u Hrvatskoj:

„Neka prestane rat u dragoj hrvatskoj zemlji i obližnjim oblastima gdje su strasti i nasilje izazov zdravom razumu, dosta je mržnje i nasilja, zadaća je čovječanstva, raspršenog i bojažljivog, i svakog čovjeka da priskoči u pomoć i zatraži mir.”

Tu papinu poruku putem televizije i radija pratili su milijuni gledatelja i slušatelja diljem svijeta.

Na Božić 1991. hrvatski ambasador pri Svetoj Stolici Ivica Maštruko predao je vatikanskom tajniku za odnose s državama Tauranu poruku s potpisima 50.000 Zagrepčana (na inicijativu Radija 101) u kojoj se izražava zahvalnost građana Ivanu Pavlu II. za sve što je učinio za Hrvatsku.

Dodajmo da se nadnevak 15. siječnja obilježava kao spomendan –  Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske.