Pustinjačko-misionarska zajednica braće i sestara Milosrdnog Isusa i Blažene Djevice Marije od Gore Karmela ili kraće Karmel Božjeg milosrđa – po čemu su više znaniji – započeo je niz katehetsko-molitvenih susreta o temi: "Snagom ljubavi – sa sv. Malom Terezijom u otkrivanju srži Evanđelja". Susreti, dijelom i virtualni, započeli su prošle subote u njihovom pelješkom Karmelu, a novih pet susreta na istu temu zakazani su u sljedećim terminima: 27. ožujka, 10. travanja, 1. svibnja i 22. svibnja, najavili su.
Susrete u Karmelu Božjeg milosrđa čine kateheza, euharistijsko klanjanje i sveta misa, no moguće je da neki od njih budu na drugoj lokaciji, uz prethodnu obavijest. Prijenos je na YouTube kanalu “Karmel Božjeg Milosrđa”, no ujedno mole sve da im pomognu doći do 1000 pretplatnika čime će se olakšati prijenos. Za cjelovito sudjelovanje na daljinu, rad u grupi i drugo potrebna je prijava na adresu: KBM.totaTua@gmail.com.
Temu ‘Snaga ljubavi – sa sv. Terezijom u otkrivanju srži Evanđelja’ ovako najavljuju:
Sv. Terezija od Djeteta Isusa i sv. Lica, popularna kao sv. Mala Terezija, svojim duhovnim otkrićem osvojila je svijet na početku 20. stoljeća, a nastavlja to činiti i danas.
Njezina autobiografija ‘Povijest jedne duše’ najčitanija je vjerska knjiga poslije Biblije u Crkvi u 20. stoljeću. Izvor je bezbrojnih svećeničkih i redovničkih zvanja i mnogih obraćenja.
Mladenački duh i jednostavnost, a u isto vrijeme duboko proživljena mudrost i snaga neka su od obilježja ove mlade i svete bosonoge karmelićanke iz Karmela u Lisieuxu.
Osjećajući privlačnost različitih zvanja, ljubav joj je dala ključ njezinoga kontemplativnog poziva u Crkvi, kojim je iz skrovitosti redovničke klauzure obišla svijet, prvo po snazi zagovorne molitve, a zatim i duhovnim otkrićem ‘Malog puta’ po kojem su mnogi otkrili put do Božje milosrdne ljubavi.
Najmlađa je naučiteljica Crkve, proglašena „Naučiteljicom Božanske Ljubavi“, podsjećaju iz ovog mladog karmelskog reda osnovanog sredinom 2016. godine, nadalje napominjući:
“I danas ta ljepota i snaga evanđeoske Ljubavi kuca na ljudska srca i najpotrebnija je ovome svijetu. Ovi katehetsko – molitveni susreti žele doprinijeti njezinom rastu…”
Zamolili smo ih uoči objave ovog teksta neka nam dodatno nešto kažu, ali i posvjedoče možda kako je Karmel u Kuni Pelješkoj prošao kroz proteklih godinu dana korona-krize. Odgovorili su da ipak ne žele – u duhu svoje pustinjačke karizme – izlaziti u javnost. I to poštujemo.
Redovito se ipak njihova skromnost – kako su je nazvali – ‘Bogoizolacije’ i dalje odvija tako da svi koji žele mogu i dalje doći i dolaze kao gosti u njihovu redovničku pustinju na molitvu i tišinu.
No, rekli su nam kratkim javljanjem putem elektroničke pošte da korona nije omela srž njihovog poziva, a ovaj HKM-ov tekst je upravo zato tu ako se netko i dvoji u koju ga redovničku, mušku il žensku, zajednicu Gospodin poziva da pokušaju i na njihova vrata u Kuni na Pelješcu pokucati.
Svi, pak koji žele – ako su spremni prihvatiti njihova redovnička pravila i dnevni raspored – mogu uvijek doći, jer ionako put prema Međugorju i Dubrovniku ide kroz njihov kraj i smještaj ne naplaćuju jer – kako je posvjedočio b. Dražen Marija Vargašević od Milosrdnog euharistijskog Isusa, jedan od utemeljitelja ovog karmela, gostujući na Slavonskobrodskoj televiziji – uvijek se iznova uvjeravaju da je Providnost uz njih i pomaže im da žive, djeluju i polako rastu.
U spomenutom razgovoru – možda i jedinom u zadnjih par godina s njima – još se puno drugih novosti moglo saznati i donosimo ih o ovoj “crkvenoj obitelji posvećenog života u nastanku s perspektivom rasta u dvije grane, mušku i žensku, a koja ima za cilj živjeti intenzivnim skrovitim životom, s puno povučenosti i šutnje u tom Božjem vrtu kao što i znači riječ ‘karmel'”, rekao je brat Dražen.
Žele u tom ozračju primati one koji traže Boga, kroz susret s njim u oazi ove pustinje molitve i milosrđa te, uz to, izlazeći u navještaj među vjernike u župama koje ih pozovu.
Žele također da se temelji njihovog karmela dobro učvrste, a u tu bitnost su se slikovito osvjedočili gledajući kako se gradi Pelješki most. Dugo su kineski radnici radili i pod morem učvršćujući njegove temelje i rekao bi čovjek što toliko ulažu truda kada se ionako ništa ne vidi, ali kada su temelji bili dobro učvršćeni sad Pelješki most jako brzo napreduje.
“Osjećam da su ovom karmelu temelji važni u Hrvatskoj, kao skromna prisutnost takvog načina posvećenog života koji ima obilježje pustinjačke duhovnosti, ali s još većim naglaskom na osobnu molitvenu skrovitost u duhovnosti.”
Pojasnio je b. Dražen da kod njih postoje u danu trenuci kad zajednički mole, ali za razliku od nekih drugih monaških karizmi ovdje ima manje tih susreta, šta molitvenih ili druge naravi u danu. Snažniji je naglasak na ‘biti sam sa Samim’ u jednom zaštićenom ozračju, skladu s prirodom i u dubljem otkrivanju Božje volje, ne samo za sebe nego i za druge.
“Doista osjećamo potrebu za molitvenom tišinom u intenzitetu prijateljevanja s Isusom gdje smo dužni prikazivati nakane mnogih i čuvati ozračje koje mnogi mogu doći pronaći kod nas. “
Na upit koliko broji članova njihova zajednica samostana Svetog Josipa odgovorio je:
“Ima zainteresiranih za pristupiti nam, ali osjećam i oni osjećaju da im je potrebno dostatno vrijeme jer mi smo bili ionako do sada u vrlo provizornim uvjetima, još uvijek smo u njima u popriličnoj mjeri, a imali smo i seljenje s Koločepa gdje je prije bio naš samostan.”
Vargašević je tek za Božić 2019. ušao u jednu od pustinjskih kućica u Donjoj Vručici u samostanu Svetog Josipa i tek je tad zapravo omogućeno da mogu primati goste i zainteresirane nove članove ili ljude koji samo žele provesti neko vrijeme u takvom iskustvu. Do sada nisu mogli ozbiljnije pospješiti pristupanje novih članova.
Naveo je jednu skupinu zainteresiranih, kako na ženskoj tako na muškoj strani. Sestre su na Kuni Pelješkoj – 14 km udaljeno od Donje Vrućice – u jednom starom franjevačkom samostanu kojeg su dobili od tada dubrovačkog biskupa Mate Uzinića na korištenje.
Imaju jednu kandidaticu, jedna sestra živi tamo, a druga je na jednom drugom mjestu privremenog intenzivnijeg pustinjačkog iskustva.
“To je jedan proces koji je započet i kojemu treba vremena. Mi osjećamo da se trebamo posvetiti, a o plodu ne odlučujemo mi, nego nastojimo surađivati i ne biti Bogu zapreka kada će se i na koji način taj plod vidljivo i opipljivo očitovati. Sve je u rukama našega Isusa”, ustvrdio je b. Dražen M. Vargašević u razgovoru s novinarom SBTV-a.
S obzirom da im je dozvolu za početak djelovanja dao mons. Mate Uzinić, danas riječki nadbiskup koadjutor i apostolski upravitelj Dubrovačke biskupije, velika je radost bila na blagdan sv. Andrije apostola, 30. studenog prošle godine, kada ih je pohodio.
On je kao negdašnji predstojnik Vijeća HBK za posvećeni život, s pastirskom otvorenošću i ljubaznošću, pristupio poticaju na pokretanje Karmela Božjeg Milosrđa i svojom odlukom da mu pokloni povjerenje omogućio njegovo utemeljenje 13. svibnja 2016. Na taj je način postao biskupom zaštitnikom Karmela, objavili su na svome blogu.
S karmelićanima je predslavio misu i rekao im da je sv. Andrija hitar bio u odgovoru na Isusov poziv. Mons. Uzinić je poželio to i sebi i Karmelu Božjeg Milosrđa.
“Nisu bez razloga upravo Andriji pristupali oni koji su htjeli doći do Isusa… To privlačenje Isusu ostvaruje se i preko molitve. Vi ste upravo to na posebniji način prihvatili – da Isusu privlačite bližnje molitvom”, rekao im je tada.
Napisali su da zahvaljuju “Isusu što nam se otkrivao i dolazio kroz našeg biskupa Matu: kroz njegovu otvorenost, ohrabrenje, podršku, povjerenje, prisutnost, savjet, molitvu, upozorenje, zagovor, poniznost, jednostavnost, radost, blagoslov i još mnogo toga…”
Pročitajte što smo i prethodno pisali o ovoj mladoj zajednici i za naše prilike novom karmelu Pustinjačko-misionarskoj zajednici braće i sestara Milosrdnog Isusa i Blažene Djevice Marije od Gore Karmela.