Budi dio naše mreže

U sljedećem devetom sazivu Europskog parlamenta neće biti osigurani uvjeti za cjelovitu prevoditeljsku uslugu na hrvatskom jeziku. Što priječi da hrvatski, kao jedan od 24 službena jezika Europske unije nema punu primjenu u europskim institucijama? - odgovor je tražen u emisiji Argumenti koja je emitirana 9. travnja u programu Hrvatskoga katoličkog radija. Emisiju je uredio i vodio Ivan Tašev, a sudjelovale su dr. Nada Babić, predavačica na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, Sanja Matešić iz Hrvatskoga društva konferencijskih prevoditelja, a Barbara Peranić, službenica za odnose s medijima Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj, ranije je odgovarala na upite.

/ sd

“Unatoč svim nastojanjima nije pronađen dovoljan broj usmenih prevoditelja”, istaknula je Peranić odgovarajući na upit zašto je i kako došlo do odgode pune primjene hrvatskoga jezika u radu Europskog parlamenta. Pojasnila je da problem nije financijske nego kadrovske naravi, jer su usmeni prevoditelji ili stalno zaposleni ili slobodnjaci. Trenutno ih je zaposleno 7 usmenih prevoditelja, dok 57 ima akreditaciju. No, kako je istaknula, nemaju svi apetita prolaziti kroz zahtjevna testiranja.

Sanja Matešić

Da su testiranja zahtjevna potvrdila je Matešić, koja i sama ima akreditaciju. Izjavila je da većina akreditiranih ne želi stalno zaposlenje iz raznih razloga, među kojima su i obiteljske prilike. “Da bi radili posao usmenog prevoditelja, morate biti vrhunski prevoditelj”, rekla je ukazujući na problem da Hrvatska neće moći osigurati dovoljan broj usmenih prevoditelja.

“Na Sveučilištu od 2005. godine postoji studij za prevođenje. Nažalost, ove godine se studij ne održava, jer nije bilo dovoljno kandidata. Ne znam što će biti dalje. Treba podizati svijest o toj struci. O našem zanimanju zna se jako malo. Vrlo je zahtjevno, traži se velika opća kultura, odlično poznavanje jezika, velika pažnja, sposobnosti koje nema veliki broj ljudi”, rekla je Matešić. Pojasnila je, uz ostalo, da članstvo u Hrvatskom društvu konferencijskih prevoditelja nije uvjet da bi se netko mogao javiti na testiranja za usmenog prevoditelja u europskim institucijama.

dr. Nada Babić

“Svatko tko zna jezik može govoriti, ali ne može svatko biti izvrstan spiker i govornik”, rekla je dr. Babić naglašavajući da je u hrvatskom jeziku najvažnije točno i lako sporazumijevanje, a to je moguće samo standardnim hrvatskim jezikom. Nadalje je pojasnila da se jezik obogaćuje čitanjem lijepe literature, dobrom književnošću na hrvatskom jeziku i dobrim prevođenjem.

“Pogreške u govoru su normalne, međutim kada je riječ o pisanom tekstu trebao bi biti tako napisan da prenosi misao, koncept. Rečenica mora biti napisana da je odmah razumijemo, a ne da se u njoj otkriva nepoznavanje pojmova, da se ne razumije što se željelo reći, kao i da se na taj način šalje kriva informacija”, istaknula je dr. Babić.

Također je ukazala na opadanje svijesti o pismenosti, jer mi nemamo zakon o jeziku. Smatra se da to nije važno, a mladi naraštaji su suočeni s jezikom sa zaslona mobilnih uređaja ili televizije – medijskom jeziku. Spomenula je i činjenicu da su prije dvadesetak godina bili lektori u dnevnim hrvatskim novinama, a kada su ih preuzeli strani vlasnici svi su otpušteni, i piše se kako netko zna.

Kontaktirajte nas

Ukoliko imate prijedlog za vijest, pošaljite nam na info@hkm.hr

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja