Hrvatska se prisjeća najtežih dana u borbi za svoju neovisnost. Žrtva grada Vukovara posebno je obilježje u stvaranju samostalne i neovisne Hrvatske. Jučerašnjim danom započelo je obilježavanje Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje. Tom prigodom su ispred vukovarske bolnice i u njenom dvorištu zapaljene svijeće i uz molitvu odana je počast žrtvama agresije bivše JNA i srpskih paravojnih postrojbi 1991.

Photo: Emica Elvedji/PIXSELL

Vukovarska bolnica bila jedan je od poznatijih simbola stradanja grada Vukovara i njegovih stanovnika iz vremena oružane velikosrpske agresije s početka 1990-ih. Ispred vukovarske bolnice uz paljenje svijeća i molitveno bdjenje započeo je Dan sjećanja na žrtvu Vukovara.

Prve granate na vukovarsku bolnicu padaju 15. listopada 1991. Od 24. kolovoza bolnica je bila na meti aviona koji su svojim granatiranjem onemogućili korištenje gornja četiri kata bolnice.

Pravo čudo dogodilo se jednom prilikom kada je takozvana “krmača” – bomba teška 250 kilograma pala na bolnicu i probivši četiri betonske ploče završila u krevetu jednog pacijenta koji ju je gotovo zagrlio.

Foto: Ivica Blažević

Okupljeni Vukovarci na molitvenom bdjenju Foto/ Ivica Blažević

Foto: Ivica Blažević

Kolona sjećanja

Foto: Ivica Blažević

Foto: Ivica Blažević

Foto: Ivica Blažević

Foto: Ivica Blažević

Foto: Ivica Blažević

Foto: Ivica Blažević

Jean Michel Nicolier

Jean – Michel Nicolier rođen je 1. srpnja 1966. godine u francuskom gradu Vesoulu. Na početku Domovinskog rata u srpnju 1991. godine vlakom je došao u Zagreb te se priključio kao dragovoljac Hrvatskim obrambenim snagama na ratištu oko Karlovca. U rujnu iste godine sa zadnjim dragovoljcima HOS-a stigao je u Vukovar i borio se na Sajmištu. Jean-Michel je pokazao iznimnu hrabrost i herojstvo u odbrani grada. Jean-Michel je nekoliko sati prije smrti izgovorio rečenice koje treba upamtiti :

Više puta su mi predložili da izađem iz grada i vratim se u Francusku, ali ja sam ostao. Ja sam kao dragovoljac došao u Vukovar. To je moj izbor, i u dobru, i u zlu.

Dana 20. studenog 1991., na Ovčari je nakon žestoke torture ubijen francuski dragovoljac i istinski heroj Domovinskog rata kojemu ni danas majka Lylian ali i sve koje je zadužio svojim doprinosom i hrabrošću ne znaju groba.

Foto: Ivica Blažević

Foto: Ivica Blažević

Križ je podignut u čast i spomen svim onima koji su svoj život dali za slobodnu i neovisnu Hrvatsku. Autor spomen-križa je hrvatski kipar Šime Vidulin iz Pule. Križ je postavljen u listopadu 1998. godine. Dar je Hrvatske ratne mornarice zbornog područja Pula. Podignut je kod ušća rijeke Vuke u Dunav, gdje se uvijek pružao pogled na široku, moćnu rijeku.

Foto: Ivica Blažević

Foto: Ivica Blažević

Ovčara

Pet kilometara jugoistočno od Vukovara nalazi se farma Ovčara koja je u suvremenoj hrvatskoj povijesti ostala zapamćena kao mjesto najvećeg zločina u Domovinskom ratu. U rujnu i listopadu 1996. započele su ekshumacije iz masovne grobnice koje je trajalo 40 dana. Obdukcija je pokazala da su žrtve ranjenici iz vukovarske bolnice, medicinsko osoblje, civili, žene i djeca. Ubijeno je 260 ljudi a dosad ih je ekshumirano 200. Likvidirana je i Ružica Markobašić koja je tada bila u poodmakloj trudnoći, a Igor Kačić (16) najmlađa je žrtva Ovčare.

Foto: Ivica Blažević

Foto: Ivica Blažević

Misa zadušnica za sve poginule branitelje i civile

18.11.2020., Vukovar – Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje 1991.-2020. Drzavni vrh ispred Nacionalne memorijalne bolnice. Vinko Puljić i Đuro Hranić/Foto: Davor Javorović/PIXSELL

Kardinal Puljić je u svojoj propovijedi naglasio: “U prvom redu došli smo moliti za duše svojih pokojnika. Ta nas molitva treba pročistiti od svake gorčine i negativnih naboja, koji se, po ljudsku, olako javljaju na ovim mjestima stradanja. Došli smo izraziti dužno poštovanje svim ovim žrtvama. Tim poštovanjem želimo čuvati dužno sjećanje na njih, ali i na cijenu slobode, koju mi danas živimo i izgrađujemo. Time ćemo obnoviti vrjednovanje življenja sadašnjosti. Vidimo da javno mnijenje i politička ‘prepucavanja‘ guraju te plemenite osjećaje i pamćenje u zaborav.

“Da bi čuvali pročišćeno pamćenje i stvarali ispravne preduvjete suživota, potrebno je imati hrabrosti svaku stvar nazvati pravim imenom i činjenice promatrati kroz uzroke i posljedice. Bez istine i pravde nema stabilnog mira ni vraćanja povjerenja”, istaknuo je kardinal Puljić.

15.11.2020., Vukovar – Memorijalno groblje zrtava iz Domovinskog rata u Vukovaru je najveca masovna grobnica u Hrvatskoj, a i u Europi nakon Drugog svjetskog rata koja se nalazi se na istocnom prilazu Vukovara. Photo: Davor Javorovic/PIXSELL