Trenutno je manje od 3 posto starijih od 65 godina zbrinuto u organiziranim oblicima institucionalne skrbi kao što su domovi za starije, a potrebe su višestruko veće. Na mjesto u državnom i županijskom domu često se čeka godinama, a privatni su zbog svoje visoke cijene - koju ne prati uvijek kvaliteta usluge - mnogima nedostupni. Ima li kakvih pomaka na tom području, što je donio novi zakon u okviru reforme sustava socijalne skrbi i na koji način bi se država i lokalna zajednica trebala brinuti o svojim starijim građanima bila je tema Argumenata 9. studenoga.
Predsjednica Matice umirovljenika Hrvatske i predsjednica Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe Višnja Fortuna rekla je kako u Hrvatskoj imamo tri državna te 166 županijskih domova koji se subvencioniraju korisnicima, privatne ustanove za skrb o starijima i nemoćnima te obiteljske domove gdje korisnici plaćaju punu cijenu. Veliki problem nedostatka smještajnih kapaciteta i njihovu neravnomjernu rasprostranjenost po Hrvatskoj trebalo bi malo ublažiti planiranom izgradnjom šest centara za starije osobe upravo na mjestima gdje domova nedostaje, ali ona još nisu određena, napomenula je Fortuna.
Na apsurd da su u javne domove čiju cijenu korisnicima subvencionira država većinom smješteni oni koji si mogu priuštiti cjenovno više privatne domove umjesto onih koji to ne mogu i kojima je institucionalna skrb zbog zdravstvenih stanja uistinu potrebna, upozorio je predsjednik Udruge zdravstvene njege, rehabilitacije i socijalne skrbi pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca Pavo Ćorluka, koji je i sam vlasnik privatnog doma za starije.
Istaknuo je nedostatak kriterija i transparentnosti za smještaj u državne i županijske domove.
Vijećnik u Gradskom vijeću Velike Gorice dr. Ivan Bekavac upozorio je kako često ni lokalne vlasti nemaju sluha za potrebe svojih starijih građana te je kao primjer naveo Veliku Goricu u kojoj je na mjestu predviđenom za županijski dom za starije izgrađen još jedan – trgovački centar. Više pogledajte u samoj emisiji: