Važnost dugoročne demografske politike, dugotrajna depopulacija u Hrvatskoj koja je donijela mnoge negativne posljedice, poput smanjenja broja radno aktivnog stanovništva te povećane potrebe za skrbi ostarjeloga stanovništva, odnosno povećanoga ekonomskog i socijalnog opterećenja državnoga proračuna u području mirovinskoga, socijalnog i zdravstvenog zbrinjavanja starijih osoba bile su neke od tema Argumenata HKR-a 7. prosinca.
U uvodu emisije emitirane su riječi đakovačko-osječkog nadbiskupa Đure Hranića: “Crkva u Hrvatskoj već godinama podržava, prema mišljenju biskupa, izvrsne hrvatske demografe u njihovim nastojanjima i pozivima odgovornim čimbenicima u hrvatskom društvu da njihove prijedloge uvažavaju ne samo riječima, nego i konkretnim mjerama. Slažemo se s demografima i primjećujemo da se hrvatska politika godinama ne suočava na ozbiljan, dovoljno ozbiljan i odgovoran način s upozorenjima i pozivima demografa koji argumentirano analiziraju i predlažu moguća rješenja za promjenu demografskog stanja u Hrvatskoj. To je veoma ozbiljno, teško i mučno, ali vitalno pitanje, veoma važno za budućnost hrvatskoga naroda. I zato ne smijemo odlagati njegovo rješavanje i ostavljati ga po strani.”
Jako loša demografska slika Hrvatske
Demograf doc. dr. sc. Stjepan Šterc, umirovljeni profesor zagrebačkog PMF-a, naglasio je tešku demografsku sliku Hrvatske.
Naime, u protekle tri godine Hrvatska je izgubila čak 70.000 ljudi.
“Činjenica je da smo, po UN-u, među najstarijim populacijama u svijetu, da se nalazimo u demografski najugroženijem području svijetu te da iz Hrvatske i dalje iseljavaju mlade obrazovane obitelji s djecom”, upozorio je dr. Šterc i nastavio: “Demografija je ključna strateška problematika Hrvatske danas, a sasvim sigurno će biti i sutrašnje Hrvatske i sutrašnje Europe. I prema njoj se moramo odnositi sukladno njezinom značenju za opstanak Hrvatske i temeljnih sustava u državi. Izvršna vlast sve ovo zna. To je činjenica, jer smo mi demografi dugo pozivali na to. Međutim, činjenica da se još uvijek ta problematika stavlja po strani i sve drugo je relativno bitnije od toga. Ali sasvim sigurno će morati nakon ovih izbora i formiranja izvršne vlasti uslijediti postavljanje te problematike na ključnu stratešku razinu u državi.”
Kristian Jambrošić, Stjepan Šterc, mons. Vladimir Dugalić i Diana Tikvić
Brak i obitelj više nisu u modi
Tajnik Komisije HBK Iustitia et Pax prof. dr. Vladimir Dugalić podsjetio je na svojevremeno istraživanje đakovačkog KBF-a o odnosu prema braku i obitelji, prema kojemu gotovo 50% ispitanika misli da veći broj djece ometa rast životnog standarda obitelji.
Kroz medije, rodnu ideologiju i odgojni sustav brak se, sve više, počinje pokazivati kao zaostala institucija koja više nema istinsku vrijednost.
Mons. Dugalić dodao je i da Crkva čini što može, ponajprije vlastitim primjerom pružanja materijalne i svakovrsne pomoći obiteljima te pozvao na konkretne mjere. Naglasio je da su korijeni demografskih problema u Hrvatskoj prisutni i više od stotinu godina, s obzirom da je još biskup Strossmayer u 19. stoljeću (!) upozoravao na demografsko pitanje i problematiku iseljavanja i rastakanja braka i obitelji.
Mons. Dugalić spomenuo je i veliko stradanje Hrvata nakon II. svjetskog rata, masovno iseljavanje šezdesetih i sedamdesetih godina 20. stoljeća, Domovinski rat i njegove posljedice, ali i drugo iseljavanje nakon ulaska u EU 2013., čemu je glavni razlog besperspektivnost mladih ljudi i obitelji.
Prijedlog jednostavnih, a korisnih mjera u korist obitelji
Predsjednik udruge “Obitelji 3plus” prof. dr. sc. Kristian Jambrošić predstavio je inicijative svoje udruge u korist višečlanih obitelji: “Primjerice, da svako dijete ima dječji doplatak, koji nije demografska mjera, nego pravo djeteta. Nakon toga dijete bi trebalo dobiti mjesto u vrtiću, što nigdje nije zajamčeno i ovisi o lokalnoj vlasti. To može biti vrlo visoki trošak, što snažno utječe na odluku o broju djece. U konačnici, zalažemo se za to da država sufinancira i vrtiće, po modelu osnovnih i srednjih škola.
Ako se obitelj poveća, potrebno je povećati i nekretninu, što nije na adekvatni način popraćeno jakim mjerama porezne politike.
Tu je i rad na pola radnog vremena koje bi mnoge majke podržale, s tim da bi druga polovica radnog vremena koje majka ili otac provede u obitelji s djecom bilo financirano od strane zakonodavca. U konačnici, tu je i kupovina većih automobila, što je svakodnevica velike obitelji, a opet nema porezne politike koja bi to podržala”, zaključio je Jambrošić.