Uzimajući u obzir podatke Ministarstva znanosti i obrazovanja da je prošlu školsku godinu 49 % učenika završilo s odličnim uspjehom te stajališta sugovornika u Argumentima, problem postoji, a pogađa prvenstveno učenike, ali i roditelje te nastavnike.

Darko Kanjuh

„Problem je nastao u trenutku kada postavite ocjenu kao jedini kriterij prelaska iz niže razine u višu razinu” rekao je profesor geografije i povijesti Darko Kanjuh. Inicijalni testovi u školama upravo to pokazuju. Kanjuh dodaje da se trudi učenicima objasniti da su dobre ocjene i trojke i četvorke, a ne samo petice. „Kod njih je percepcija da postoji dobra ocjena, a to je pet. Sve ostalo,” uočava Kanjuh, „nisu dobre ocjene.” Ističe i da znanje postaje sekundarno. „Mi ne pitamo djecu kada upisuju srednju školu što znaš i umiješ nego koliko si skupio bodova”

Što idemo dalje dolazimo do jednog zaključka koji je apsolutno apsurdan – ukidanje ocjena. Kako ćemo mi djecu onda mjeriti, vrednovati? Dakle, morat će se promijeniti način vrednovanja i kriteriji

Naravno, u takvom sustavu u kojem pokoja četvorka može značiti nemogućnost upisa željene škole, ocjene postaju briga i brojnim roditeljima koji iz tog razloga nastoje potaknuti svoju djecu. Često te briga postaje pritisak. Profesorica pedagogije Valentina Škledar upozorava da je on danas vidljiv i u nižim razredima, a ne zahvaća samo djecu već i nastavnike. Anonimne tužbe, žalbe Agenciji za odgoj i obrazovanje i Ministarstvu znanosti i obrazovanja te prijetnje medijima otežavaju im rad i adekvatno vrednovanje znanja.

dr. sc. Dubravka Brezak Stamać

„Što idemo dalje dolazimo do jednog zaključka koji je apsolutno apsurdan – ukidanje ocjena. Kako ćemo mi djecu onda mjeriti, vrednovati? Dakle, morat će se promijeniti način vrednovanja i kriteriji”, objašnjava dr. sc. Dubravka Brezak Stamać, ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje s dugogodišnjim iskustvom rada u nastavi. 

Neke su škole, kao zagrebačka XV. gimnazija, pokušale riješiti problem uvođenjem prijamnih ispita. Isto tako, mnogo se u javnosti govori o uvođenju nacionalnih ispita u osnovnim školama, poznatijih kao „mala matura”. Stamać je pojasnila da će se nacionalni ispiti provoditi u pojedinim školama, ali ne kako bi bili kriterij upisa u srednju školu već da preispituju kvalitetu obrazovnog programa.

Nije bitna ocjena nego sposobnosti, vještine i što zapravo dobivamo školom

„Generalno, ocjena nikako nije indikator znanja”, istaknula je Stamać. Dodala je da ne ona ne pokazuje ni darovitost ni kreativnost te ne mora nužno jamčiti uspjeh u životu.

Valentina Škledar

Naglasak bi se trebao stavljati upravo na djecu i njihovu dobrobit, slažu se sugovornici. Osnovnoškolski i srednjoškolski obrazovni sustav djeci nude niz predmeta koji omogućuju širok pogled na različita područja, a učenici bi se prema svojim interesima, znanju i mogućnostima trebali usmjeriti na ona koja im najviše odgovaraju. Kako je istaknuto u emisiji, osim ocjena potrebno je uvesti nove kriterije koji će se uzimati u obzir pri upisu u srednje škole ili fakultete. Oni će nastojati prikazati cjelovite kompetencije svakog učenika i smanjiti postojeći pritisak.

„Važno je pronaći ono što čovjek voli i posvetiti se više tome. Nije bitna ocjena nego sposobnosti, vještine i što zapravo dobivamo školom”, zaključila je na kraju Škledar poručivši djeci i roditeljima da se opuste.