Budi dio naše mreže

Fra Rupert Rozmarić, franjevac preminuo na glasu svetosti, za života je pripremio nekoliko desetaka tisuća ljudi za konačni susret s Gospodinom i to u vrijeme najintenzivnijeg komunističkog režima na našim prostorima. Njegovu priču na velikom platnu ispričali su mladi iz zajednice Nanovo rođeni.

/ mpp

Dokumentarni film „Anđeo umirućih“ snimljen je prema knjizi „Pater Rupert – život za Boga i duše“ o. Božidara Nagya. Inače, autoru biografije o. Rupert predavao je vjeronauk u srednjoj školi u Slavonskom Brodu. Opisao ga je kao „vjeroučitelja koji je na svoje učenike ostavio izvanredan dojam“, te kao „svetog i revnog čovjeka i širitelja pobožnosti Srcu Isusovu“.

U programu Hrvatskog katoličkog radija prisjetio se njegovog junačkog apostolata u kojem bi od jutra do mraka obilazio bolesne u Slavonskom Brodu i okolici.

Prema procjenama, godišnje je obavljao 10 tisuća posjeta bolesnima, najviše po kućama.

O. Nagy prepričao je da je 2009. dobio poticaj da piše o čovjeku kojega je upoznao kao srednjoškolac.

„Na svetkovinu Presvetog Srca Isusova 2009. dobio sam imperativni poticaj da napišem biografiju o njemu. Ja sam ispunio svoju zadaću koju su otkrili Nanovo rođeni, karizmatska zajednica iz zagrebačkog Botinca. Dvije i pol godine su radili na filmu; obišli su sva mjesta gdje je o. Rupert službovao, kontaktirali su njegovu rodbinu i sve one koji su ga poznavali“, objasnio je o. Božidar.

Inače, upravo ta zajednica mladih iz Zagreba poznata je po serijalu „Velikani duha hrvatskog naroda“ u kojem kroz film prikazuju živote naših ljudi koji su živjeli i umrli na glasu svetosti.

Matija Ricov / Foto: Franjevački samostan i župa sv. Ante Padovanskog Humac

Producent filma Matija Ricov, ujedno voditelj zajednice i savjetnik za mlade Katoličke karizmatske obnove u Duhu Svetom o. Ruperta Rozmarića opisao je kao hrabrog čovjeka, spremnog na protivštine.

„Odlazio je na župe na kojima su napadani ili ubijeni svećenici, ondje gdje nitko nije htio. Ostaje uzor svećenicima, ali i nama laicima“, kazao je.

Poražavajuće statistike umrlih pomirenih s Bogom

O. Rupert nikad nije bio aktualniji ističe producent jer danas „samo 10 % naših umirućih odlazi pomireno s Gospodinom, dok u seoskim predjelima taj broj ide do 20 %.“

Podsjetnik je to da se ne kockamo s vječnosti naših najbližih, istaknuo je.

„Sakrament bolesničkog pomazanja i sakrament ispovijedi spadaju u sakramente pomirenja, duhovnog, ali i onda kad je Božja volja i tjelesnog. U našem narodu se smatra da ako svećenik dođe udijeliti bolesničko pomazanje to znači da je kraj. Međutim, to je sakrament koji će svakako ozdraviti osobu i pripremiti je na susret s Bogom. O. Rupert razbija tu krivu sliku sakramenta. Također, poziva nas da ne budemo robovi obzira.“

Nagovarao komuniste na obraćenje

Film posebno naglašava zbivanje u Župi Lupogav u kojoj je, u vrijeme komunizma, izboden župnik.

„Ondje nitko nije htio ili smio doći osim o. Rozmarića. Jedna baka iz te Župe pozvala ga je da joj udijeli bolesničko pomazanje. Kako je bakin sin bio jedan od članova Komunističke partije, dočekao je svećenika sa sjekirom na ulaznim vratima kuće. Zaprijetio mu je da će ga prepoloviti ako uđe u kuću. O. Rupert proveo je tri dana u obližnjem grmlju čekajući da sin ode za Zagreb. Kad je bio siguran da je otišao, kriomice je ušao u kuću i pripremio baku za susret s Gospodinom“, prepričao je Ricov.

Postoji primjer da je neke komuniste u Slavonskom Brodu sedam puta obilazio dok ih nije nagovorio da se pomire s Bogom.

Dodao je da smo „često robovi obzira i lažne pristojnosti, umjesto da, poput o. Ruperta, osvijestimo da su upravo ti posljednji trenutci na zemlji vrijeme najveće borbe za dušu. On je toga, itekako, bio svjestan i spremno je, uz Božju pomoć, otimao duše Zlome.“

Tko je bio o. Rupert Rozmarić?

Bio je svećenik franjevac, član Franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda.

Rođen je 2. travnja 1921. u Štrigovi u Međimurju u brojnoj i pobožnoj katoličkoj obitelji kao najstariji od dvanaestero djece. 1939. stupa u franjevački red. Teologiju studira u Zagrebu. 1947. g. zaređen je za svećenika. Svoju svećeničku službu vršio u raznim mjestima po sjevernoj Hrvatskoj: Zagreb, Bjelovar, Čakovec, Klanjec, Krapina, Cernik, Vukovar, Kloštar Ivanić, Našice, no najduže je službovao u Slavonskom Brodu.

fra Rupert Rozmarić / Foto: Put k suncu bl. Ivana Merza

Bio je zauzeti vjeroučitelj, apostol mladih, propovjednik, pučki misionar, ispovjednik, cijenjeni duhovni vođa, davatelj duhovnih vježbi, ali nadasve veliki apostol bolesnika.

Pripadao je onoj skupini revnih i uzornih svećenika redovnika za koje se može reći da su živjeli samo za Boga i duše.

Ono što je u njegovu životu privlačilo pozornost da ga se toliki vjernici s ljubavlju, divljenjem i poštovanjem sjećaju bila je u prvom redu njegova duboka vjera iz koje je proizlazilo sve ostalo što je govorio, činio i svjedočio: iskrena pobožnost, revnost u širenju štovanje Srca Isusova i Euharistije, pobožnost prema Majci Božjoj promičući posvuda molitvu svete krunice.

fra Rupert Rozmarić / Foto: Put k suncu bl. Ivana Merza

Njegova karizma revnoga i uzornoga katoličkog svećenika i redovnika sveta života posebno se očitovala u njegovu apostolatu za bolesnike što je posebno razvio u Slavonskom Brodu i okolici. Tijekom mnogih godina pohodio je na tisuće bolesnika donoseći svima utjehu i snagu vjere.

Vjesnik biskupije Đakovačke i Srijemske br. 5 od 2002. donosi dokumentirane i zadivljujuće brojke kako je o. Rupert ostvarivao godišnje i preko 10 tisuća posjeta bolesnicima. Umro je u Zagrebu 5. prosinca 1991. u 71. godini na glasu svetosti,a sahranjen je na Mirogoju.

fra Rupert Rozmarić / Foto: Put k suncu bl. Ivana Merza

Inače, Nanovo rođeni pripremaju još pet filmova o velikanima duha našeg naroda jer kako kažu:

Svaki film je poticaj za nasljedovanje, kao i poticaj u procesima beatifikacije.


Svjedočanstva, uslišanja, upite i molbe koji se tiču o. Ruperta Rozmarića možete uputiti na adresu e-pošte: paterupert@gmail.com

Kontaktirajte nas

Ukoliko imate prijedlog za vijest, pošaljite nam na info@hkm.hr

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja