Postavljanjem križa na vrh središnjeg tornja posvećenog Isusu Kristu, bazilika je dosegnula svoju punu visinu od 172,5 metara te postala najviša sakralna građevina na svijetu.

Za mnoge, dovršetak tornja predstavlja kulminaciju desetljeća rada. Međutim, oni najbliži projektu inzistiraju na tome da je njegov značaj prvenstveno duhovne prirode.

Kako objašnjava rektor bazilike o. Josep Maria Turull, Gaudí nikada nije namjeravao stvoriti najvišu crkvu na svijetu samo kako bi oborio rekorde. Umjesto toga, arhitekt je želio da bazilika služi kao vidljivi znak odnosa čovječanstva s Bogom, donosi EWTN.

bazilika Svete obitelji u Barceloni / Foto: AFP/Lluis Gene

„Njegova namjera nije bila biti najveći nego je želio da bazilika odražava ujedinjenje neba i zemlje i poziva nas da podignemo pogled prema križu“, kazao je svećenik.

Za Jordija Faulíja, glavnog arhitekta bazilike od 2012., razumijevanje bazilike počinje razumijevanjem njezine namjene.

Stojeći ispod visokih svodova koje je Gaudí zamislio, Faulí objašnjava da je crkva „prije svega izraz kršćanske vjere“.

Svaki arhitektonski element, od razgranatih stupova koji nalikuju krošnjama šume do simbolike utkane u pročelja, osmišljen je kako bi prenio misterije kršćanstva.

Prema Faulíju, Gaudíjev cilj nikada nije bio jednostavno stvoriti nešto lijepo. Naprotiv, želio je da oni koji su se susreli s bazilikom „razumiju kršćansku vjeru, prodube svoj odnos s Bogom i osjećaju se dobrodošlo i voljeno od Boga.“

Za Gaudíja, arhitektura je služila misionarskoj svrsi. Ljepota je trebala pokretati srca i voditi ljude prema susretu s Kristom.

Gaudíjev cilj nikada nije bio jednostavno stvoriti nešto lijepo.

Ta je vizija vidljiva u cijeloj crkvi. Pročelje Isusova rođenja slavi radost Kristova rođenja. Pročelje Muke prenosi patnju raspeća kroz oštre i dramatične oblike. Buduće pročelje Slave upućuje na vječni život i konačnu sudbinu čovječanstva u Bogu. Zajedno tvore vizualni katekizam uklesan u kamenu.

Faulí primjećuje da čak i struktura bazilike služi duhovnoj svrsi. Stupovi se uzdižu poput drveća, dopuštajući svjetlosti da preplavi unutrašnjost kroz stotine prozora i krovnih prozora.

„Sve je to osmišljeno kako bi privuklo naš pogled prema gore, prema Bogu“, objašnjava.

križ na vrhu bazilike Svete obitelji u Barceloni / Foto: X Sagrada Familia

Od turista do hodočasnika

Sagrada Família svake godine primi više od pet milijuna posjetitelja, uglavnom turista. No, rektor bazilike sugerira da se u ljudima često nešto dublje događa kada uđu unutra.

Prema njegovim riječima, bazilika Svete obitelji i dalje pokazuje moć ljepote da probudi duhovnu znatiželju. Posjetitelji, kaže, često ne očekuju nikakvo vjersko iskustvo. Pa ipak, sama građevina često postaje mjesto susreta.

„Pri ulasku u Sagrada Familiu, ljudi ostaju zadivljeni takvom ljepotom“, primjećuje o. Turull. Nakon te početne reakcije mnogi se otkriju kako otvaraju svoja srca „autoru ove ljepote“.

Za rektora, ovo je jedan od razloga zašto posjet pape Lava XIV. ima toliko značenje. Slijedeći primjer pape Benedikta XVI. , koji je posvetio baziliku 2010. godine, Lavova prisutnost naglašava trajnu ulogu svete ljepote u evangelizacijskom poslanju Crkve.

O. Turull vjeruje da Papa razumije što milijuni posjetitelja doživljavaju svake godine: da Sagrada Família nije samo spomenik ljudskoj kreativnosti, već mjesto gdje ljepota upućuje dalje od sebe same prema Bogu.

Film o bazilici

U produkciji Paole Arriaza-Flynn , novi dokumentarac EWTN Newsa, „Sagrada Familia: Remek-djelo koje ujedinjuje nebo i zemlju“, istražuje zašto je bazilika puno više od arhitektonske znamenitosti.

Kroz razgovore s arhitektima, svećenstvom, povjesničarima i mladim katolicima, dokumentarac otkriva kako Gaudíjevo remek-djelo i dalje oblikuje živote, inspirira obraćenja i privlači posjetitelje Bogu više od stoljeća nakon početka gradnje.