Gosti emisije bili su: fra Vladimir Vidović, voditelj Pučke kuhinje na Svetom Duhu, dr. sc. Andrej Grubišić, ekonomski analitičar i Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata. Urednica i voditeljica Diana Tikvić.

Voditelj Pučke kuhinje na Svetom Duhu fra Vladimir Vidović kazao je da je mjesec prije došla obavijest iz Gradske plinare o poskupljenju plina, ali ne u tom iznosu i zbog toga je pomislio da se radi o grešci kada je došao novi račun za plin. “Ovim mojim istupom u javnost otvorena je Pandorina kutija, jer zaista su tu isplivale s jedne strane brojne nelogičnosti našega sustava po pitanju neprofitnih organizacija. U tu kategoriju ću staviti i crkve i samostane, ali i različite udruge civilnog društva. Neprofitne organizacije prema važećim propisima svrstavaju se u kategoriju poduzetništva i prema tome im se naplaćuje industrijski plin. I danas postavljam pitanje ima li to smisla i logike jer odgovor na to pitanje, nažalost, nisam dobio”, rekao je.

Fra Vladimir Vidović je kazao da je situacija vezana za Pučku kuhinju riješena zahvaljujući brzoj intervenciji Grada Zagreba. “Problem se, nažalost, nije riješio kada gledamo dugoročno i hoće li se i kako će se riješiti ja u ovom trenutku nemam odgovor na to pitanje”, rekao je.

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever govoreći o trenutnoj situaciji u kojoj su se našli brojni poduzetnici zbog poskupljenja plina kazao je da su svi iznenađeni jer nitko nije očekivao ovakav udar.

A na pitanje jesu li poduzetnici ti koji samostalno trebaju trpjeti prilike koje se događaju u svijetu ili ipak trebaju pomoć lokalne samouprave Andrej Grubišić je kazao da nema zasebne interesne skupine jer prije ili kasnije se to krene prelijevati i na sve druge. “Mi ne možemo pobjeći od toga da je sve to vezano i nema tu izoliranih skupina. Na kraju dana, apsolutno ne dvojim, da će sav ovaj teret podnijeti građani jer su oni taj zadnji atom. Mislim da je jako podcijenjena količina natiskanog novca u zadnjih deset godina, a posebno u zadnje dvije godine. Dakle, količina gotovine u opticaju i depozitni novac, odnosno, novac na žiro računima i na transakcijskim računima, odnosno, tekućim enormno je porasla zadnjih desetak godina. Ekonomska povijest nas uči da uvijek kada imamo enormnu količinu natiskanog nominalnog novca, a nemate realno stvarno povećanje produktivnih aktivnosti, ne proizvodimo više olovaka, mikrofona, kemijski, da prije ili kasnije inflacija počne stiskati, odnosno, nominalne cijene idu prema gore. Mi to sada osjećamo kroz neke proizvode i usluge, a prije par godina to smo osjećali na cijenama nekretnina. Bio je još jedan fenomen, a to je da su se države i poduzeća počele zaduživati po kamatnim stopama koje su se približavale nuli. Covid -19 i ovaj poremećaj u takozvanim opskrbnim lancima je apsolutno pridonio tome da su cijene određenih dobara otišle gore jer je nedostatak ponude. Isto tako ova geopolitička situacija u Ukrajini ne doprinosi na način da smiruje stvari, nego ih još više pogoršava. Na kratki rok država, ono što može stvarno napraviti, gdje god je to moguće, reducirati poreznu represiju. Morat će se početi povlačiti silni natiskani novac iza kojeg ne stoji produktivni rad. U suprotnom, mi ćemo i dalje imati inflacijske pritiske, a inflacija nije ništa drugo, nego dodati oblik oporezivanja “, rekao je ekonomski analitičar.

Andrej Grubišić je istaknuo da će građani bilo direktno ili indirektno snositi troškove ove inflacije.

Krešimir Sever naglasio je da Vlada treba učiniti sve ono što joj stoji na raspolaganju. “Kada krene poskupljenje plina i struje to će biti udar koji će izrazito teško nositi, a na to će još doći i poskupljenje hrane jer su poskupila mineralna gnojiva. Stoga, možemo očekivati i daljnje poskupljenje stočne hrane pa će i meso poskupjeti. To je naša realnost. Zato Vlada treba ići i s proširenjem obuhvata onih kojima daje vaučere. Sada su dobivali samo za struju, treba ih proširiti na plin, treba ih dizati prema većem iznosu, a treba ići i za smanjenjem PDV-a ne samo za plin da dođe do razine struje 13 posto, nego i plina i struje smanjiti iznos PDV-a prema dolje. Treba vidjeti koliko se i gdje mogu smanjiti još trošarine pa ako treba čak i zauzdati cijene na nekoj razini zamrzavanja dok se malo ta kriza ne smiri”, rekao je.

Fra Vladimir Vidović kazao je da se broj korisnika Pučke kuhinje izrazito povećao. “Činjenica je da nam je potrebno više hrane za pripremanje toplog obroka. Iz toga vidim da dolazi više ljudi jer te obroke podijelimo. Tako da smo prije pandemije imali tristotinjak obroka, a sada smo već na četiristotinjak obroka. Ono što uočavam iz razgovora s korisnicima da se taj profil ljudi promijenio. Nije rijetkost da dobijem telefonski poziv i da mi se obrate ljudi koji su do jučer radili, ali su uslijed ekonomske krize izgubili posao ili su bili zaposleni na određeno vrijeme i sada su primorani doći. To su marljivi ljudi kojima je neugodno i koje je sramota doći zatražiti pomoć, ali jednostavno s onim primanjima, nekakvom zajamčenom minimalnom naknadom, bilo nekakvom skromnom ili nikakvom mirovinom koji imaju, bilo nekakvim drugim izvorom koji je mizeran, ne mogu si osigurati ono osnovno”, naglasio je.

Andrej Grubišić kazao je da je protiv bilo kakvog zamrzavanja cijena i na najkraći rok. “Nije pitanje hoće li se nešto platiti, nego je samo pitanje tko će to na kraju dana platiti. Pozitivne stvari vezane za zamrzavanje cijena ili one koje se javno prezentiraju najčešće skrivaju sve negativne reperkusije, posebno one koje se ne pojavljuju nužno na kratki rok. Nema ovdje magičnih rješenja na kratki rok. Ovo je križ koji će svatko u svom okruženju morati ponijeti. Ono što država može učiniti, ono što je razumno, jest smanjenje poreza gdje god je to moguće i ukidanje svih mogućih barijera za rad i rasterećivati svaki oblik rada. Rad se treba poticati, a ne demotivirati ljude za rad”, istaknuo je.

Govoreći o uvođenju eura Krešimir Sever kazao je da je važno da se uspostavi nazor dvojnom izražavanju cijena i u euru i u kunama. “Jednako tako je važno da se praćenje cijena počne puno prije, ne od trenutka kada mi krenemo dvojno izražavati cijene, nego da se krene već sada. Zato što mnogi koriste prigodu da uoči onog nadziranja cijene, uoči izražavanja cijena i u kunama i u eurima da preteknu to da ne bi stršali negdje pa već ranije dignu cijene. To bi trebalo početi nadzirati puno ranije”, istaknuo je.

“Mora se dati jasan signal od strane monetarnih vlasti da se ide u kontrakciju novčane mase i dizanje kamatnih stopa. Dakle, besplatan novac ne znači život bez rada i tome upravo sada svjedočimo. Novac ne znači bogatstvo. Izrazito je bitno uz mir u Rusiji, odnosno, u Ukrajini, slanje jasnih signala da se mijenja monetarna politika da politika jeftinog helikopterskog novca više neće biti ono što će se baštiniti, ono što se baštinilo zadnjih desetak godina i to će odmah početi slati signale svima u gospodarstvu da će zapravo pasti prirodni pritisci na rast cijena. Inflacija ima jako puno negativnih reperkusija i na dugi rok pokazuje se da je dominantno monetarni fenomen. Previše natiskanog novca ganja premalu količinu dobara i usluga. Treba reducirati ponovno novce “, zaključio je Andrej Grubišić.

Cijelu emisiju pogledajte ovdje!