Jezični savjet pripremio prof. Alen Orlić.
Danas govorimo o mnoštvu rodbinskih odnosa koje stječemo udajom ili ženidbom. Za te odnose u hrvatskom književnom jeziku imamo mnogo preciznih naziva, ali u razgovornom jeziku sve više osiromašujemo tu našu jezičnu, pa i nacionalnu posebnost.
Suprugovi roditelji su, supruzi su svekrva i svekar. Supruzini roditelji, suprugu su tast i tašta ili punac i punica. Supruga je suprugovim roditeljima pak snaha ili nevjesta, a suprug je supruzinim roditeljima zet. Supruge dvojice braće međusobno su jetrve, odnosno u razgovornom jeziku šogorice ili kunjade. Nazivi šogorica i kunjada pripadaju dijalektizmima, a jetrva je književna riječ. Supruzi dviju sestara nazivaju se pašanci, razgovorno najčešće šogori. Supruzina nam je sestra svast ili svastika, a sestrin nam je suprug svak. Supruzin brat suprugu je šurjak, razgovorno šogor, a njegova je žena šurjakinja – južnoj hrvatskoj naziva se kunjada, a u sjevernoj šogorica. Zaova je pak supruzi suprugova sestra.
Ovo nazivlje čini hrvatski jezik jednim od najbogatijih jezika na svijetu.