Sv. Nikola Tavelić, prvi Hrvat koji je proglašen svetim, zaštitnik je hrvatskoga naroda. Rođen je oko 1340. godine u Šibeniku. Kao mladić ušao je u franjevački red i postao svećenik. Najprije propovijeda bogumilima u Bosni, a zatim s trojicom subraće odlazi u Jeruzalem. U vrijeme muslimanskog blagdana Kurban Bajrama, otišli su do čuvene Omarove džamije i tamo propovijedali Evanđelje. Rasrđeni muslimani mučili su ih tri dana. Na današnji su ih dan sasjekli, bacili na lomaču i raznijeli njihove ostatke, da kršćani njihov pepeo ne bi očuvali i častili.

Očevidac je napisao izvještaj o njihovoj mučeničkoj smrti koji se čuva u vatikanskoj biblioteci i u samostanskoj biblioteci u Šibeniku. Samo nekoliko godina poslije njihove smrti, franjevački ‘Šibenski brevijar’ spominje Nikolu Tavelića i njegovu subraću kao svete mučenike. Krajem 19. stoljeća šibenski biskup Antun Josip Fosko pokrenuo je postupak za beatifikaciju Nikole Tavelića.

Sveta Stolica uskoro je odobrila njegovo štovanje Šibenskoj biskupiji, zatim franjevačkom redu i Svetoj zemlji. Godine 1937. dopušteno je štovanje sv. Nikole u svim hrvatskim biskupijama, a u Jeruzalemu je podignut oltar u njegovu čast. Na sam blaženikov dan 1939. papa Pio XII. primio je hrvatske biskupe, predvođene nadbiskupom Alojzijem Stepincem. Nikolu Tavelića svetim je proglasio papa Pavao VI., 21. lipnja 1970. godine.