Prokušana Crkva stoji uz Krista

Izraelski predsjednik Isaac Herzog izrazio je kardinalu svoju „veliku žalost“ zbog „nesretnog incidenta“ koji se zbio na na Cvjetnicu, 29. ožujka. Naime, izraelska policija onemogućila je kardinalu Pizzaballi i kustosu fra Francescu Ielpu, OFM ulazak u baziliku Svetoga groba u Jeruzalemu, gdje je kardinal trebao predslaviti misu Nedjelje muke Gospodnje.

Foto: Latinski patrijarhat Jeruzalema

„Pojasnio sam da je incident proizašao iz sigurnosnih razloga zbog kontinuirane prijetnje raketnim napadima iranskog terorističkog režima na civilno stanovništvo u Izraelu, nakon prethodnih incidenata u kojima su iranske rakete pale na područje Starog grada Jeruzalema posljednjih dana”, rekao je predsjednik Herzog, izvijestila je IKA. Također je potvrdio „nepokolebljivu predanost Izraela slobodi vjeroispovijesti za sve vjere i održavanju statusa quo na svetim mjestima Jeruzalema“.

Misa večere Gospodnje u bazilici

U gesti pranja nogu kardinal je prepoznao središte kršćanske Pashe. Istaknuo je da Isus pretvara gestu onoga koji odlazi u gestu onoga koji služi. U Božjoj logici egzodus nije bijeg iz svijeta, nego potpuno uranjanje u svijet. Isusovi opasani bokovi više nisu znak onoga koji bježi iz ropstva, nego onoga koji iz ljubavi postaje sluga.

„Zbog toga pranje nogu nije moralna gesta, poučan primjer ili dirljiva scena. To je konkretni oblik Isusove Pashe. To je način na koji Bog prolazi kroz povijest. To je način na koji ljubav odlučuje ući u svijet“, napomenuo je kardinal, izvijestio je Vatican News.

Kardinal Pizzaballa na Misi večere Gospodnje u bazilici Svetog groba / Foto: Latinski patrijarhat Jeruzalema

Podsjećajući na Isusov dijalog s Petrom istaknuo je radikalnost evanđeoske ljubavi:

Ako te ne operem, nećeš imati dijela sa mnom.

„To su riječi koje ne označavaju samo pripadnost nego duboko zajedništvo“ – objasnio je patrijarh te pozvao da bez otpora dopustimo Kristu da nas ljubi.

Foto: Latinski patrijarhat Jeruzalema

U strahom i nasiljem obilježenoj Svetoj Zemlji, možda ne možemo promijeniti velike dinamike u povijesti, ali možemo odlučiti hoćemo li imati dijela s Kristom u njegovu načinu bivanja u povijesti: ne iznad, ne protiv, nego uz, rekao je kardinal te dodao da je za mjesnu Crkvu, često umornu i iskušanu te ponekad u napasti da se brani više nego da se daruje, riječ o prihvaćanju logike služenja.

Od nas se ne traži da budemo moćni, nego da imamo dijela s njim. Ne traži se da sve riješimo, nego da ne odbijamo njegov način ljubavi, jer Crkva ima dijela s Kristom ne kada je na sigurnome, nego kada prihvati dijeliti njegovo spuštanje. Imati dijela s njim, za nas koji živimo i svjedočimo Evanđelje u ovoj zemlji, znači naučiti jezik saginjanja.

Foto: Latinski patrijarhat Jeruzalema

Sveta Zemlja izranjena ratom

U Svetoj Zemlji izranjenoj ratom Uskrs započinje dopuštajući da budemo ljubljeni i učeći se saginjati prema drugima.

„Danas dok slavimo Euharistiju molimo za jednu bitnu milost: dopustiti da budemo oprani, dopustiti da budemo posluženi, dopustiti da budemo bezuvjetno ljubljeni, jer samo tako možemo zaista imati dijela s njim. Samo će tako naš život polako poprimiti oblik Kristove Pashe“, zaključio je.