"Svake se godine pitamo, možda i u moru nekršćanskih poruka: što je za nas Uskrs, a što ne bi trebao biti? Uskrs ne smije biti samo prilika za susret obitelji, ali on to svakako jest. Uskrs ne bi trebao biti prilika za bolje jelo, ali i hrana je važna. Uskrs ne može biti jedan od rijetkih dana u godini kada ću Župu počastiti svojom prisutnošću na svetoj misi, a prije toga se i ispovijedati, ali i to je silno važno. Uskrs je sve ovo, ali nikako samo jedna od tih pojava", poručuje fra Ivan Marija Lotar na društvenim mrežama.

"Vjera u preobraženo tijelo, oslobođeno spona prolaznosti i vremenitosti, ne bi trebala biti tek neka puka i površna nadogradnja na možda ionako već ugroženu ljudsku egzistenciju. Takva vjera i s njom povezana nada ne bi se mogle označiti kršćanskima. One su više nekakve površne i plutajuće ideje koje ne mogu bitno promijeniti čovjeka kad se nađe pred egzistencijalnom prijetnjom vlastitom postojanju", poručuje između ostalog u Vjesniku Đakovačko - osječke nadbiskupije svećenik Vrhbosanske nadbiskupije vlč. Oliver Jurišić.

Ivan svoje evanđelje piše iz vjere u uskrslog. Da nije bilo ovog događaja, ne bi bilo napisano ni njegovo evanđelje. Ili bolje, da nije bilo uskrsnuća, ne bi bilo ni Novog zavjeta!

Postoji dvojba koliko je vremena zaista prošlo od Isusove smrti do njegova uskrsnuća - jesu li to puna 72 sata, ili nešto manje? Teolog Ben Witherington smatra kako je glavni problem u tome što tumačimo vremenske oznake iz perspektive 21. stoljeća.

Blagovanje blagoslovljenog jela s obitelji na uskršnje jutro, tuckanje pisanicama i matkanje samo su neki od tradicionalnih hrvatskih običaja koje vežemo uz slavlje Uskrsa. Koji su od ovih običaja prisutni u vašoj obitelji?

Roberto Cetera, za izdanje lista „L`Osservatore Romano“ od 29. ožujka, razgovarao je s o. Yusufom Asadom (49) iz Egipta, svećenikom Instituta Utjelovljene Riječi koji se već pet godina nalazi na službi župnog vikara u Župi Svete obitelji u Gazi. Prošle godine 7. listopada župnik o. Gabriel Romanelli nalazio se izvan Gaze kako bi kupio neke lijekove i više se nije mogao vratiti u Župu; o. Yusuf od tada vodi malu kršćansku zajednicu Gaze koja je skoro već šest mjeseci zabarikadirana u župnim prostorijama.

Istočne crkve slijede julijanski kalendar, što znači da Uskrs 2024. pada 5. svibnja. Sljedeće godine katolički i pravoslavni Uskrs padat će na isti dan. Doznajte što se ovih dana događa u Svetoj zemlji.

Hrvatski vojnici, kao malo koji na svijetu, imaju poseban odnos prema Uskrsu. Šire gledano, mnogi su dali svoje živote za uskrsnuće hrvatske slobode. U tom svjetlu promišljaju i danas hrvatski vojnici i vojni kapelani. Prenosimo dio članka koji je za Glas Koncila napisao Bazilije Herceg.

Sjeti se da ne može biti sjaja Uskrsa, ako prije njega nije bilo tame Velikoga petka i tišine Velike subote.

Uskrs nije jeftina roba, nije jednokratna potrošna roba do koje je lako i brzo doći, konzumirati ju i potom baciti. Uskrs je ozbiljna i duboka stvarnost koja traži napor, koja traži i trpljenje, koja zapravo, na kraju krajeva, kao što je to slučaj i s Isusom, traži smrt. Nema Uskrsnuća bez smrti.