Danas slavimo Uskrs, najstariji i najveći kršćanski blagdan kojim obilježavamo Isusovo uskrsnuće i Njegovu pobjedu nad grijehom i smrću. Za vjernike je Uskrs središte cijele liturgijske godine i središnje otajstvo vjere. Kako kaže sveti Pavao u Poslanici Korinćanima: “Ako pak Krist nije uskrsnuo, uzaludno je doista propovijedanje naše, uzalud i vjera vaša. Zatekli bismo se kao lažni svjedoci Božji što posvjedočismo protiv Boga: da je uskrisio Krista, kojega nije uskrisio” (1 Kor 15,14s). Uskrs svima nama koji vjerujemo u Krista jamči da ćemo i mi jednom s njime uskrsnuti, da smrt više nad nama ne gospoduje i da je ono što je prvi Adam uništio izvornim grijehom, Krist obnovio svojom smrću i uskrsnućem. Velika je to i utješna istina naše vjere.

Svetkovina Uskrsa ne slavi se svake godine u isto vrijeme. Danas se ona slavi u prvu nedjelju nakon prvog proljetnog punog mjeseca (uštapa). Budući da prvi proljetni uštap može biti između 22. ožujka i 25. travnja, to znači da blagdan Uskrsa može pasti samo unutar tog vremena. Skrušene molitve, procesije, obredne vatre, jela i kolači i njihov blagoslov u uskrsnoj košari, bojenje uskrsnih jaja, uskrsno čestitanje i darivanje te pjesme u slavu Uskrsa samo su dio bogatih pučkih uskrsnih običaja našega naroda. Vjernici za Uskrs odlaze na jutarnju misu ili na Veliku subotu sudjeluje na svečanom vazmenom bdijenju. Na sam Uskrs tradicionalno se blaguje šunka, često domaći kruh te slastice. Hrana se prije blagovanja odnosi u crkvu gdje je svećenik blagoslivlja.