Tradicijsko drveno plovilo koje zrcali kontinuitet maritimne baštine i svakodnevnog života domaćeg stanovništva, godine 2016. upisano je u UNESCO-ov Registar najboljih praksi očuvanja nematerijalne kulturne baštine svijeta.
Bokeljska mornarica, povijesna udruga koju svojim naslijeđem smatraju i Crnogorci i bokeljski Hrvati, upisana je na prijedlog Crne Gore u popis nematerijalne kulturne baštine UNESCO-a, što dio hrvatskog naroda u Crnoj Gori shvaća kao pokušaj da se ona istrgne iz njegove baštine i katoličke tradicije.
Tvrđava sv. Nikole i Bedemi zadarskih pobuna, kao jedinstveni spomenici svjetske graditeljske baštine uvršteni su na Popis svjetske baštine UNESCO-a 2017. godine u sklopu nominacije „Obrambeni sustavi Republike Venecije 16. i 17. stoljeća“. Spomenici su visoke kulturno-povijesne i umjetničke vrijednosti, važni i u nacionalnom kontekstu i u kontekstu mletačkog renesansnog graditeljstva. O tvrđavi sv. Nikole govorila je u emisiji "Kulturni biseri Hrvatske" Hrvatskoga katoličkog radija ravnateljica Javne ustanove Priroda Šibensko – kninske županije Anita Babačić Ajduk, a o zadarskim obrambenim zidinama, pročelnica Upravnog odjela za kulturu i šport Dina Bušić.
Stari grad Dubrovnik upisan je 1979. na UNESCO-ovu Svjetsku listu po trima tadašnjim visokim kriterijima: univerzalne iznimne vrijednosti, integriteta i autentičnosti. Dio bogate spomeničke baštine su povijesna jezgra grada sa Stradunom, Kneževim dvorom, Crkvom sv. Vlaha, Katedralom Gospe Velike, Palačom Sponza, Orlandovim stupom te zanimljivim povijesnim crkvama i gradskim uličicama. Grad je to jedinstvene kulturne i političke povijesti, o kojoj nam je emisiji HKR-a Kulturni biseri Hrvatske govorio član Vijeća za kulturu i znanost Dubrovačke biskupije, povjesničar umjetnosti Ivan Viđen.
Prije točno godinu dana Međimurska popevka upisana je na Reprezentativnu listu nematerijalne baštine čovječanstva. O međimurskoj popevki razgovarali smo s doktoricom Lidijom Bajuk, hrvatskom entologinjom, pjesnikinjom i kantautoricom, koja je jedna od najzaslužnijih za uvrštavanje međimurske popevke na UNESCO-ov popis.
U vrijeme poklada u Kastavštini desetak grupa muškaraca obilazi svoja i susjedna sela na višekilometarskim ophodima po tradicijskim putovima. Na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu nematerijalnih kulturnih dobara čovječanstva uvršteni su 2009. godine.
Nastali predanim radom i dugom tradicijom, licitari su se istaknuli kao šareni i prepoznatljivi simbol Hrvatske, a s obzirom na jedinstvenost, i u autohtoni suvenir. Medičarski obrt s područja sjeverne Hrvatske uvršten je 2010. godine na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu nematerijalne baštine čovječanstva.
Riječ je o jedinstvenoj festi koja se više od 1000 godina slavi na jednak način - katoličkim obredima i veličanstvenom procesijom ulicama stare gradske jezgre, ali i nizom zanimljivih događanja, jer je blagdan sveca, ujedno i Dan Grada Dubrovnika, koji za sve njegove građane ima vrlo posebno značenje, a vizualnom atraktivnošću i snagom kulta sveca zaštitnika plijeni pozornost posjetitelja. Festa svetog Vlaha zaštićena je nematerijalna baština čovječanstva od 2009. godine.
U noći s Velikog četvrtka na Veliki petak iz mjesta Jelsa, Pitve, Vrisnik, Vrbanj, Svirče i Vrboska povorka vjernika predvođena članovima bratovštine i ključnom figurom – križonošom kreće na procesiju kroz noć osvijetljenu tek voštanim svijećama. Križonoša cijelu noć nosi križ iz svoje matične župe kroz okolna mjesta na svojevrsnom križnom putu, da bi se u zoru križ svečano vratio opet na mjesto polaska procesije.