Sve žrtve jaganjaca i ovnova nisu bile dovoljne da ljudsku savjest očiste od mrtvih djela, zato se Sin sâm ponudio za žrtvu da očisti naše duše do dna i da nas unese u samo Nebo. Njemu magarac nije nosio drvo za žrtvu.
U Svetom pismu navodi se određeni broj knjiga i spisa koji nam danas nisu dostupni. Ponekad su unutar svetopisamskih tekstova čak prenesene i riječi, pa i cijeli tekstovi iz tih knjiga.
"Savao se najvjerojatnije već pri rođenju zvao Pavao. Suprotno uvriježenom mišljenju, Savao nije napustio svoje staro židovsko ime kako bi u potpunosti prihvatio svoj novi život, poziv i poslanje Kristova misionara i apostola među poganima i tek tada uzeo novo rimsko ime", za Hrvatsku katoličku mrežu piše Marko Taborsky, student poslijediplomskog studija biblijskih znanosti i arheologije na Fakultetu biblijskih znanosti i arheologije u Jeruzalemu.
Čitajući Sveto pismo navikavamo se slušati Boga kako govori. Što se više prilagodimo logici spasenja spoznajući Boga u Svetom pismu, to ćemo spremnije čuti Boga kako nam govori.
Evanđelja su napisana davno i ponekad se pojavljuju određene fraze koje mogu biti zbunjujuće za moderno uho. Takav je slučaj s “Mojsijevom stolicom” o kojoj govori Evanđelje po Mateju.
Učenje i osnovno poznavanje hebrejskog može nam iznimno koristiti kako bismo dublje razumjeli podrijetlo, kulturu i tekstove koji čine temelj naše vjere.
Riječ Božja ne može stati u pismo, pa ni u Sveto pismo. Ona se ne može ukoričiti. Ono što je Bog rekao i učinio za nas ne bi mogle obuhvatiti sve knjige svijeta (usp. Iv 21,25). Sveto pismo je povijesni dokument u čijem se središtu nalazi istina našega spasenja, odnosno sve ono što je Bog rekao i učinio radi nas i radi našega spasenja, a što su zapisali Bogom nadahnuti ljudi.
Ono što se za današnja vremena može reći jest da su pred kršćane donijela nove izazove i drugačiju prijetnju. Granica između kršćanskoga i nekršćanskoga, između vjere i zablude, koja je prije bila oštra, jasna i razmjerno lako spoznatljiva, danas je često zamagljena i konfuzna.
Biblija je sveta knjiga, dijelom ili u potpunosti, triju velikih religija: židovstva, kršćanstva i islama. Stoga bi kršćanski vjernik trebao ne samo imati određene spoznaje o Bibliji kao svetoj knjizi već bi je trebao prihvatiti i kao put vlastitog života te iz nje crpiti snagu za svakodnevne napore.