Osam mitova o redovničkom pozivu
Ako si mislio da je redovnički život zastario, nefunkcionalan ili mrtav, nadamo se da sada možeš gledati mimo stereotipova i uvidjeti da je redovništvo dar Crkvi i svijetu.
Ako si mislio da je redovnički život zastario, nefunkcionalan ili mrtav, nadamo se da sada možeš gledati mimo stereotipova i uvidjeti da je redovništvo dar Crkvi i svijetu.
"Utažiti Kristovu žeđ za dušama među najsiromašnijima, onima koji su udaljeni od Boga, psihički i duhovno ranjeni te pokazati ljubav prema Bogu i čovjeku", životno je geslo rođene Zagrepčanke 61-godišnje redovnice Ivane Karavanić koja je prije tridesetak godina postala članica Družbe sestara misionarka ljubavi iz jednostavnoga razloga: htjela je nastaviti misiju pomaganja i širenja radosne vijesti na način na koji je to činila njihova utemeljiteljica bl. Majka Terezija iz Kalkute.
Danas se mnogo govori da ima sve manje i manje duhovnih poziva. Kada se gleda brojčano, to je istina. No kada bi se moglo pogledati u ljudska srca otkrili bi veliki broj ljudi koji su pozvani na duhovni poziv, no blokiraju ih strahovi i nesigurnost vjere.
Je li ti tvoj Bog rekao da to sve izmoliš i napraviš? Je li ti to moraš? Ispada kao da se igramo nekih duhovnih bombončića; trčimo za nekim ciljevima koje smo sami sebi postavili i mislimo da će nas ne/ispunjenjem istih Bog manje ili više voljeti. Zatvorimo se u labirint pogrešne duhovnosti i sami sebi dajemo ocjene kakvi smo vjernici te se prema tome kažnjavamo ili nagrađujemo.
Početkom ove akademske godine u Osijeku i Dubrovniku započeli su molitveno – katehetski ciklusi o Duhu Svetom. Za portal Hrvatska katolička mreža ciklus su predstavili pater Sebastijan Šujević, ravnatelj Isusovačke klasične gimnazije u Osijeku i don Marin Lučić, rektor biskupijskog sjemeništa u Dubrovniku.
Ova stranica koristi dvije vrste kolačića: nužne tehničke kolačiće i kolačiće za analitiku. Slažete li se s korištenjem kolačića za analitiku?