Na sam dan mučeništva bl. Miroslava Bulešića u Svetvinčenatu, 24. kolovoza, bit će obilježena 77. obljetnica smrti ovog hrvatskog blaženika misnim slavljem u 19 sati, a po prvi puta prethodit će joj i trodnevna duhovna priprava.
Papa Franjo odobrio je prefektu Dikasterija za kauze svetaca kardinalu Marcelu Semeraru objavljivanje dekreta o mučeništvu iz mržnje prema vjeri sluge Božjega fra Alojzija Palića, objavio je u četvrtak, 20. lipnja 2024. Tiskovni ured Svete Stolice.
Hvarski svećenik mons. Božidar Medvid, prevoditelj i publicist, javni i kulturni djelatnik, kanonik Stolnog kaptola u Hvaru i član bratovštine Presvetog Oltarskog Sakramenta, jedan je od začetnika karizmatske obnove u Duhu u Hrvatskoj. Dana 2. ožujka ove godine 100. je godišnjica njegova rođenja.
Ernest Simoni započeo je studij za svećenika unutar franjevačkog reda kada je imao samo deset godina. Franjevački samostan u kojem je boravio 1948. opljačkali su pripadnici komunističkog režima. Fratri su strijeljani, a novaci protjerani. Unatoč tome, Simoni je nastavio teološki studij u tajnosti, te je 1956. tajno zaređen za svećenika.
Vivian je od malih nogu bila vjerna i predana katolkinja. Bila je uključena u molitvenu skupinu i aktivno je poučavala drugu djecu vjeri. Još od njezine smrti, njezin je herojski primjer nadahnuće u cijeloj Nigeriji, a "Pokret Vivian Ogu" pokrenut je 2014. u njezin spomen.
Znao je da mora umrijeti samome sebi kako bi smogao hrabrosti izvršiti svoju dužnost. Vremenom je također shvatio da će zbog te iste vjernosti biti osuđen na smrt. Shvaćao je da Crkva nije podložna svjetovnom vladaru ili državi. Ona je podložna Kristu i njegovom učenju, a prvenstveno je na biskupima — Kristovim slugama i stadu — da čuvaju Crkvu u svakom vremenu.
Na slavlju Večernje s biskupima, svećenicima, redovnicima, redovnicama, bogoslovima i sjemeništarcima koju je predvodio 5. lipnja 2011. godine u zagrebačkoj katedrali, papa Benedikt XVI. pozvao je ljubljenu Crkvu u Hrvata da ponizno i smjelo preuzme zadaću moralne savjesti društva te da bude “sol zemlje” i “svjetlo svijeta”. Središnji dio nagovora Papa je posvetio blaženom Alojziju Stepincu, istaknuvši kako njegovo mučeništvo označava vrhunac nasilja usmjerenih protiv Crkve tijekom užasnoga razdoblja komunističkoga progona.