Papa priznao mučeništvo 20 svećenika stradalih u Španjolskom građanskom ratu
Papa Lav XIV. odobrio je 18. lipnja dekret o mučeništvu 20 svećenika mučenika iz Španjolskog građanskog rata i priznao junačke vrline petero slugu i službenica Božjih.
Papa Lav XIV. odobrio je 18. lipnja dekret o mučeništvu 20 svećenika mučenika iz Španjolskog građanskog rata i priznao junačke vrline petero slugu i službenica Božjih.
Vinkovci su poznati kao najstarije kontinuirano naseljeno mjesto u Europi, a u svojoj dugoj povijesti ime sv. Euzebija i Poliona upisano je zlatnim slovima.
Papa Lav XIV. odobrio je dekret o mučeništvu, prikazanju života i priznavanju junačkih kreposti slugu i službenica Božjih, među kojima 50 žrtava iz Španjolskog građanskog rata, unaprijedivši postupak njihovih beatifikacija.
Sv. Juraj se kao časnik rimske vojske nije htio odreći kršćanske vjere, nego je podnio mučeničku smrt u Kapadociji u Dioklecijanovim progonima u 4. stoljeću.
„Ta spremnost na svjedočenje ostvaruje se svaki put kad kršćani ostavljaju znakove vjere i ljubavi u društvu, zalažući se za pravdu“, poručio je papa Lav XIV. na općoj audijenciji u srijedu 8. travnja na temu „Svetost i evanđeoski savjeti u Crkvi“.
Sv. Venancije prvi je biskup solinski. Umro je mučeničkom smrću 1. travnja 271. godine u Delminiumu (Duvnu), glavnome gradu ilirskoga plemena Dalmata ili Delmata.
Sveti Valentin kršćanski je mučenik iz 3. stoljeća kojemu je odrubljena glava zbog vjere u Krista, a postao je zaštitnik zaljubljenih. Njegova lubanja čuva se u crkvi Svete Marije u Rimu.
Drinske mučenice pet su sestara Družbe kćeri Božje ljubavi koje su četnici 1941. ubili na području istočne Bosne.
U provincijskom arhivu sestara Kćeri Božje ljubavi u Zagrebu čuva se dokument pod nazivom „Izjava o stanju na Palama i o našim sestrama“. Ovo dragocjeno svjedočanstvo iz 1966. napisano je rukom, bez potpisa. Iz sadržaja se može zaključiti da je autorica teksta Vesna Stublić, rođ. Petrić iz Pala, majka hrvatskog glazbenika Jure Stublića, dobra poznavateljica sestara mučenica iz svojih mladih dana i jedna od njihovih suputnica na križnom putu 1941. godine.
O. Dominik Barač, zbog ljubavi prema istini i odanosti katoličkoj vjeri i hrvatskom narodu, strijeljan je prema presudi komunističke vlasti prije točno 80 godina.
Ova stranica koristi dvije vrste kolačića: nužne tehničke kolačiće i kolačiće za analitiku. Slažete li se s korištenjem kolačića za analitiku?