„Bila jednom u tim davnim danima, Grabovčeva lijepa kći, gdje iz kamena voda teče na Hercegovu tlu…“, ne podsjećaju samo na jednu poznatu pjesmu, nego i na živi spomen hrabrosti Dive Grabovčeve, čiji grob na Kedžari i danas okuplja hodočasnike. Njezina priča, ukorijenjena u pamćenju ramskog puka više od tri stoljeća, sada je ispričana i na filmskom platnu.

Kako nazivamo Isusa Kraljem boli i Kraljem mučenika, jer je u svom životu trpio više nego li svi ljudi, tako nazivamo s punim pravom i Mariju Majkom boli i Kraljicom mučenika, jer je trpjela najveće boli, što ih je ikada tko mogao pretrpjeti iza muka njenoga Sina, tvrdi sv. Alfons Liguori, crkveni naučitelj.

Sveti Valentin kršćanski je mučenik iz 3. stoljeća kojemu je odrubljena glava zbog vjere u Krista, a postao je zaštitnik zaljubljenih. Njegova lubanja čuva se u crkvi Svete Marije u Rimu.

Narod ga je volio. Bio je poznat kao revan svećenik, izvrstan vjeroučitelj, publicist, crkveni sudac i duhovnik Katoličke akcije. Nakon dolaska komunista na vlast 1945., mons. dr. sc. Dragutina Čelika, „narodni sud“ je osudio na tri godine zatvora. Taj dio njegova zatvorskog života malo je poznat jer on nije govorio o tome.

Sveti Arkadije je trpio nepodnošljive muke, povremeno gubio svijest, ali se nije slomio. U sebi je molio snagu od Gospodina da mu ostane vjeran do kraja.

Sveti Ivan jedini je od apostola koji nije umro mučeničkom smrću i jedini koji je ostao vjeran Isusu u boli njegove muke. To je bilo njegovo nekrvno mučeništvo, svjedočanstvo bezgranične ljubavi, stoga Crkva stavlja pred nas blagdan sv. Ivana apostola odmah nakon sv. Stjepana Prvomučenika.

Papa Franjo je u srijedu 18. prosinca odobrio dekrete o proglašenju 16 novih svetica, priznanju mučeništva estonskog nadbiskupa Eduarda Profittlicha i talijanskog salezijanca Elia Cominija te dekret o junačkim krepostima trojice slugu Božjih.

Franjevac konventualac fra Placido Cortese, kojeg nazivaju i „creskim Maksimilijanom Kolbeom“, mučenik je iz ljubavi prema bližnjemu i zbog šutnje pred nacistima koji su ga mučenjem pokušali natjerati da izda svoje suradnike u Trstu u studenome 1944. godine.

S obzirom na davnu 1913. godinu te usprkos komunističkom režimu i nedaćama toga vremena, svijest o mučeničkoj smrti fra Alojzija Palića uspjela se očuvati u narodu. Što je tome doprinijelo, objasnio je za HKR mons. Petar Palić.

U govoru sudionicima konferencije Dikasterija za proglašenje svetih papa Franjo u onima koji daju život za vjeru prepoznaje osobine savršenog učenika sposobnoga promicati u zemaljskom društvu "čovječniji način života".