Što Crkva uči o “slobodi govora” na društvenim mrežama?
Crkva potiče slobodu govora na društvenim mrežama, istovremeno pozivajući na zaštitne mjere koje pomažu usmjeriti kulturu u pravom smjeru.
Crkva potiče slobodu govora na društvenim mrežama, istovremeno pozivajući na zaštitne mjere koje pomažu usmjeriti kulturu u pravom smjeru.
Izložba "Foreign Press Bureau / Hrvatski informativni centar 1991. – 1995." bit će otvorena 9. studenoga 2021., u 12 sati u Državnom arhivu u Vukovaru, u organizaciji Hrvatske matice iseljenika.
"Nakon dnevnika koje gledamo u današnjem vremenu svi možemo poći psihijatru. Toliko nam se negativnoga prikazuje u javnom prostoru da se čovjeka zapita ima li u ovom svijetu išta dobro", rekao je 2017. kardinal Vinko Puljić, slaveći misu na blagdan najstarijega hrvatskog blaženika zagrebačkog biskupa i dominikanca bl. Augustina Kažotića, te uputio snažnu poruku.
U današnje vrijeme ne možemo govoriti o suradnji škole, roditelja i djece bez utjecaja medija kojima smo svi svjesno (ili nesvjesno) izloženi, a čija je dobronamjernost vrlo upitna. Djecu ne možemo u potpunosti očuvati od izazovnih utjecaja, ali ih možemo pripremiti na njih aktivnim, svjesnim i planskim odgojnim djelovanjem u obitelji. Odgovorni roditelji neće ostaviti svoje dijete bez ikakvog nadzora izloženo medijskim formama jer znaju da će ih djeca, kad odrastu, smatrati odgovornima za svoj odgoj.
Publika od medija očekuje bolji i kvalitetniji sadržaj, žele da mediji opišu pozadinu priče te da teme prate kontinuirano. Sadržajem koji sada svakodnevno nailaze u medijima nisu zadovoljni, većim dijelom mu ne vjeruju te ga posljedično dio publike izbjegava. Štoviše, može se zaključiti da se negativan odnos prema politici i političkom sustavu preslikava na odnos publike prema medijima te građani koji ne vjeruju političarima ne vjeruju ni novinarima – što ukazuje da se na novinare gleda kao na dio iste medijsko-političke elite.
Kako uspostaviti zdrav odnos prema društvenim mrežama? Je li to moguće?
U poruci za 55. svjetski dan sredstava društvene komunikacije, koji se ove godine obilježava o temi "Dođi i vidi (Iv 1,46). Komunicirati susrećući ljude tamo gdje jesu i kakvi jesu", papa Franjo upozorava na opasnost uvijek jednake informacije, potičući da se ide tamo kamo nitko ne ide i da se pandemija ne prepričava samo očima bogatoga svijeta.
O tome zašto je javnost podijeljena u stavovima oko pandemije koronavirusa, trebaju li mediji svakodnevno izvještavati o broju novozaraženih i na koji način te kako se Crkva nosi s izazovima vremena u kojem živimo, u prvoj emisiji treće sezone Argumenata Hrvatskoga katoličkog radija u ponedjeljak, 14. rujna govorili su dr. Krešimir Luetić, don Mihovil Kurkut i novinar Ivan Hrstić.
Cor Cordi Hrvatskog katoličkog sveučilišta donosi tekst pročelnika Odjela za komunikologiju, dr. Jerka Valkovića, u kojemu se promišlja o sudioništvu na euharistijskim slavljima putem medija. "Sudjelovanje na misi koja se prenosi putem medija razlikuje se od načina na koji na misi sudjeluju vjernici koji su izravni dionici euharistijskog slavlja i koji su okupljeni na mjestu slavlja. Premda povezanost i odnos s Bogom prije svega ostvaruje zajednica koja slavi, povezanost s Bogom mogu uspostaviti i oni koji prijenos mise prate putem medija. Oni na taj način mogu čuti i primiti Božju riječ, ujediniti se u predanju Kristu, moliti s drugima i duhovno se pričestiti", piše Valković.
Kako medijski izvještavati o suicidima i što učiniti da do suicida ne dolazi bila je tema Argumenata HKR-a 22. listopada.
Ova stranica koristi dvije vrste kolačića: nužne tehničke kolačiće i kolačiće za analitiku. Slažete li se s korištenjem kolačića za analitiku?