Blažena Djevica Marija tijekom liturgijske godine: Majka Božja Lurdska
Uoči spomendana Majke Božje Lurdske koji Crkva slavi 11. veljače, prenosimo prigodan tekst koji je pripremio vlč. Tomislav Hačko.
Uoči spomendana Majke Božje Lurdske koji Crkva slavi 11. veljače, prenosimo prigodan tekst koji je pripremio vlč. Tomislav Hačko.
Zemni ostaci časnog sluge Božjega o. Ante Antića čuvaju se u župnoj crkvi Majke Božje Lurdske u Zvonimirovoj ulici u Zagrebu, a samo koji dan prije spomendana Antićevog rođenja za nebo - 4. ožujka - započela je ove godine u veljači, naime, velika obnova i samostana i crkve i vjerujemo jednom također svetišta ovog subrata dalmatinskih fratara iz Provincije Presvetog Otkupitelja u Splitu. Redakcija Hrvatske katoličke mreže zaputila se u ovu zagrebačku crkvu da bi zabilježila te povijesne trenutke, ali i kontaktirali smo gvardijana koji nam je dao najnovije podatke.
"Čudesno ozdravljenje, osim što je dobročinstvo za fizičko zdravlje određene osobe, nosi u sebi još jednu veću i dublju poruku: ono je znak da Bog stvarno djeluje, da potvrđuje, konkretno ovdje u Lurdu, istinitost ukazanja kao i važnost poruke koju je Blažena Djevica Marija uputila svijetu. Posredno se time potvrđuju i sve ostale istine naše svete vjere. Osim toga čudesna ozdravljenja koja su se dogodila i događaju u Lurdu jesu znak jednog važnijeg ozdravljenja koje svaki hodočasnik u Lurdu može zadobiti: ozdravljenje duše od bolesti grijeha", piše p. Božidar Nagy, postulator kauze za proglašenjem svetim bl. Ivana Merza u uvodu knjižice 'Lurd - susret neba i zemlje'.
Povodom blagdana Majke Božje Lurdske predstavljamo hrvatsko svetište Vepric koje je njoj posvećeno, a osnovao ga je 1908. godine biskup dr. Juraj Carić koji je tu i pokopan.
Ova stranica koristi dvije vrste kolačića: nužne tehničke kolačiće i kolačiće za analitiku. Slažete li se s korištenjem kolačića za analitiku?