Svjedoci smo straha i panike koji su se očitovali nakon pojave prvog slučaja zaraze koronavirusa u Hrvatskoj. Ljudi se masovno opskrbljuju namirnicama, prazne police u trgovinama, ljekarne su premale pa se redovi stvaraju i na ulicama. Je li strah od koronavirusa opravdan? Što je sa strahom od grijeha? Jesmo li postali imuni na grijeh? Pročitajte promišljanje fra Mate Bašića.

Korizma je posebno vrijeme u godini za Katoličku Crkvu kad se vjernici pripremaju za Uskrs. Vrijeme je to za pokoru i molitvu. Stoga se diljem Hrvatske tijekom korizme održavaju duhovne obnove i prigodne tribine.

Pepelnicom u srijedu kreće korizma ili četrdesetnica. Riječ je o liturgijskom dijelu godine u kojem se kršćani pokornički pripremaju za blagdan Uskrsa. Korizma tehnički traje puna 44 dana, no budući korizmene nedjelje nisu pokornički dani, već su poput svih ostalih nedjelja dani slavlja, pokorničkih dana u korizmi ima 38. Dodamo li tim 38 dana i Veliki Petak te Veliku subotu (jer su i oni dani molitve i posta, a nisu dio korizme) dobivamo 40 pokorničkih dana od Pepelnice do samoga Uskrsa.

Hrvatska nema previše svetišta, pogotovo s nacionalnim karakterom, pa svaka inicijativa koja se događa ili organizira na takvim svetim mjestima dobiva dosta širi značaj i odjek među vjernicima. Iskreno se nadamo da će tako biti i od ove korizme zahvaljujući Družbi sv. Franje Saleškog - poznatijoj kao braća salezijanci - 'čuvarima' zagrebačkog svetišta Sveta Mati slobode na Jarunu, a osobito jer poticaj dolazi malo poslije Nedjelje Božje riječi koju smo započeli slaviti i obilježavati na poziv pape Franje ovoga siječnja te će se ustaliti na Treću nedjelju kroz godinu.

Bog je stvorio ljude kao duhovna i tjelesna biće te se često moramo tjelesnom simbolikom, odnosno materijalnim odricanjem, podsjetiti na duhovne istine. Odricanje od materijalnog i tjelesnog u korizmi vjernike podsjeća na to da se zapravo na ništa, osim na Božju dobrotu, ni ne mogu osloniti.

Programi duhovnih priprema u korizmi organizirani su za mlade i sve zainteresirane u Župi sv. Antuna Padovanskog na Svetom Duhu te pri Franjevačkom samostanu Hercegovačke franjevačke provincije i crkvi Bezgrešnog začeća BDM u Dubravi. U povodu ovih korizmenih susreta na teme „Sedam glavnih grijeha“ i „Može li kršćanin opstati u nekršćanskom svijetu?“ razgovarali smo s fra Stjepanom Brčinom i fra Serđom Ćavarom.

Na Veliki petak, uz Pepelnicu ili Čistu srijedu, Katolička Crkva propisuje strogi post i nemrs. Vjernik toga dana jede samo jedan puni obrok (“do sita”), jer je post i ne jede meso, jer je nemrs.

Ostvarujući svoj korizmeni hod, u pripravi za svetkovinu Uskrsa, učenici, njihovi roditelji te djelatnici Katoličke osnovne škole u Novskoj dali su svoj doprinos u vršenju korizmenih djela milostinje, ljubavi te razvijanju osjećaje za potrebe bližnjih. U tom smislu, provodeći razne aktivnosti, uključili su se u provedbu projekta „MI PODUZETNICI“, čiji je nositelj Udruga Poduzetni, partneri u projektu Caritas Zagrebačke nadbiskupije te Obrazovna grupa Zrinski, a izdavačka kuća Školska knjiga generalni sponzor projekta.

S obzirom da Gospin plač u našem narodu od davnina predstavlja jedan od najsnažnijih momenata promišljanja Kristove muke i smrti, ova se pobožnost uspjela prenijeti s generacije na generaciju sve do današnjih dana. Etnomuzikolog, glazbeni pedagog i dirigent dr. Joško Ćaleta, u razgovoru za HKM tumači kako se ova pobožnost proširila našim krajevima i koliko je danas prisutna među vjernim pukom.

U vremenu smo korizme, a pred nama su Nedjelja Muke Gospodnje, odnosno Cvjetnica i Veliki tjedan... Osim liturgijski ovo je vrijeme bogato i narodnim običajima koji se vrlo često isprepliću s crkvenima tradicijama i obredima. Kakvi su običaji u kontinentalnom djelu Hrvatske, a kakvi u Dalmaciji i zaleđu, što je karakteristično za Slavoniju saznali smo od etnologinje dr. sc. Lucije Franić Novak, više stručne suradnice za programe hrvatske tradicijske kulture u Narodnom sveučilištu Dubrava u Zagrebu.