Bog je stvorio ljude kao duhovna i tjelesna biće te se često moramo tjelesnom simbolikom, odnosno materijalnim odricanjem, podsjetiti na duhovne istine. Odricanje od materijalnog i tjelesnog u korizmi vjernike podsjeća na to da se zapravo na ništa, osim na Božju dobrotu, ni ne mogu osloniti.

Programi duhovnih priprema u korizmi organizirani su za mlade i sve zainteresirane u Župi sv. Antuna Padovanskog na Svetom Duhu te pri Franjevačkom samostanu Hercegovačke franjevačke provincije i crkvi Bezgrešnog začeća BDM u Dubravi. U povodu ovih korizmenih susreta na teme „Sedam glavnih grijeha“ i „Može li kršćanin opstati u nekršćanskom svijetu?“ razgovarali smo s fra Stjepanom Brčinom i fra Serđom Ćavarom.

Na Veliki petak, uz Pepelnicu ili Čistu srijedu, Katolička Crkva propisuje strogi post i nemrs. Vjernik toga dana jede samo jedan puni obrok (“do sita”), jer je post i ne jede meso, jer je nemrs.

Ostvarujući svoj korizmeni hod, u pripravi za svetkovinu Uskrsa, učenici, njihovi roditelji te djelatnici Katoličke osnovne škole u Novskoj dali su svoj doprinos u vršenju korizmenih djela milostinje, ljubavi te razvijanju osjećaje za potrebe bližnjih. U tom smislu, provodeći razne aktivnosti, uključili su se u provedbu projekta „MI PODUZETNICI“, čiji je nositelj Udruga Poduzetni, partneri u projektu Caritas Zagrebačke nadbiskupije te Obrazovna grupa Zrinski, a izdavačka kuća Školska knjiga generalni sponzor projekta.

S obzirom da Gospin plač u našem narodu od davnina predstavlja jedan od najsnažnijih momenata promišljanja Kristove muke i smrti, ova se pobožnost uspjela prenijeti s generacije na generaciju sve do današnjih dana. Etnomuzikolog, glazbeni pedagog i dirigent dr. Joško Ćaleta, u razgovoru za HKM tumači kako se ova pobožnost proširila našim krajevima i koliko je danas prisutna među vjernim pukom.

U vremenu smo korizme, a pred nama su Nedjelja Muke Gospodnje, odnosno Cvjetnica i Veliki tjedan... Osim liturgijski ovo je vrijeme bogato i narodnim običajima koji se vrlo često isprepliću s crkvenima tradicijama i obredima. Kakvi su običaji u kontinentalnom djelu Hrvatske, a kakvi u Dalmaciji i zaleđu, što je karakteristično za Slavoniju saznali smo od etnologinje dr. sc. Lucije Franić Novak, više stručne suradnice za programe hrvatske tradicijske kulture u Narodnom sveučilištu Dubrava u Zagrebu.

Slova "INRI" možemo pročitati na vrhu raspela, a iščitavamo ih izravno iz Biblije.

Jer Bog je i nas milovao. Nije tako lako pustio da odemo od njega. Htio nam je u posljednji čas otvoriti oči. Htio nas je pridržati svojom milinom. I nama je govorio nježnu riječ: Prijatelju! Ali sve badava. Mi smo se okrenuli od njega kao Juda. Čvrsto smo stegnuli vrećicu s novcem i otišli u mrklu noć. A ta vrećica s novcem - to je naša sebičnost i sebeljublje.

Franjevci samostana Male braće u Dubrovniku uz pomoć drugih svećenika i ove godine će u Velikom tjednu biti na raspolaganju vjernicima kako bi mogli pristupiti sakramentu ispovijedi i tako pomireni s Bogom dočekati najveću kršćansku svetkovinu Uskrsnuća Gospodnjega. Njihova crkva je mjesto gdje se Dubrovčani, nakon Međugorja, najviše ispovijedaju.

Zakoračili smo u drugu polovicu korizme. Sada već možda osjećamo težinu svojih odluka i odricanja, pitamo se koji je uopće smisao korizme i trpljenja. Pavlin fra Mate Kolak ovom nas video porukom želi ohrabriti da ustrajemo u korizmenom hodu!