Srce bistričkog svetišta je zavjetni kip Majke Božje Bistričke koji se datira na sam kraj 15. stoljeća. Kip pripada nizu crnih Madona, premda je pri restauraciji otkriveno da njegova tamna boja nije izvorna. Kasnogotički drveni kip bistričke Bogorodice, rad pučkog majstora, nema veliku umjetničku vrijednost, ali je nemjerljivo njegovo vjersko i nacionalno značenje.

"To su nam prostorije koje imamo za katehezu mladih, pjevaona za zbor te također prostorije koje su služile kao konačište i spavaonica za hodočasnike. Nažalost, skroz su izgorjele jer se požar proširio po krovištu. Ali, ono što je najvažnije – to su prostorije u kojima ljudi ne žive, tako da osim materijalne štete nema nikakvih, što je najvažnije, ljudskih žrtava", rekao je rektor Svetišta preč. Domagoj Matošević za Hrvatski katolički radio.

Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić predvodio je, na svetkovinu Velike Gospe, središnje misno slavlje u crkvi na otvorenom u nacionalnom svetištu Majke Božje Bistričke.

Već su od 1688. bilježena uslišanja po zagovoru Majke Božje Bistričke. Od tada su mnoge generacije svjedočile o milostima koje su primili po njenom zagovoru, od ozdravljenja do prolaska na vozačkom ispitu.

Donosimo tekst sa stranica Hrvatskog nacionalnog svetišta Majke Božje Bistričke o roditeljima koji su u starosti željni naše ljubavi i strpljenja kakvo su oni nama pružili kada su nas hranili, pričali priče za laku noć, učili nas hodati i čitati te nas pripremali za životno putovanje.