„Kleveta i ogovaranje su smrtni grijeh, ali ipak manje opasan od dezinformacije. Dezinformacija je pristrano iznošenje činjenica, namjerno prešućivanje istine kako bi se onemogućilo slušatelja ili gledatelja da stvori ispravan sud. Molim vas, izbjegavajte ova tri grijeha”, upozorava papa Franjo te potiče na svakodnevno suočavanje s tim grijesima.

Ne tako davno u ovoj smo rubrici pisali o važnosti promišljanja o vizualnim (dez)informacijama. Naime, pitanje istinitosti slike (kako statične tako i one u pokretu) u digitalnim medijima – uz sve snažniji razvoj alata generativne umjetne inteligencije i sve sofisticiranije oblike vizualnih manipulacija poput deepfakea – postalo je važnije no ikad. Premda se istraživanja dezinformacija primarno bave tekstualnim manipulacijama, autori koji proučavaju vizualne dezinformacije ističu kako one zapravo mogu biti i puno opasniji alat manipulacije.

Ubrzo nakon objave papine korizmene poruke, 1. veljače 2024. godine, društvene mreže i razni internetski portali počeli su širiti dezinformaciju da je papa Franjo izjavio kako katolici mogu jesti što god žele tijekom korizme. Navodna izjava, koja je izazvala veliki interes i kontroverze, bila je naslovljena: „Jedite što god želite za Uskrs”.

Metodom činjenične provjere, projektom "Glas istine - Vox Veritatis" želi se ocjenjivati točnost i utemeljenost izjava, vijesti i objava vezanih za život Katoličke crkve u Hrvatskoj i svijetu kako bi se spriječilo širenje dezinformacija u javnosti, odnosno krivo kontekstualiziranje ili manipuliranje izjavama katoličkih poglavara. Donosimo ustroj organizacijske jedinice koja provodi provjeru informacija, osobe uključene u proces utvrđivanja činjenica, njihov djelokrug rada te kratke životopise voditelja projekta i voditelja odjela koji provodi provjeru informacija.

Dvodnevna edukacija za djelatnike i predstavnike Tiskovnih ureda (nad)biskupija održana je 13. i 14. svibnja 2024. na Hrvatskom katoličkom sveučilištu, gdje je pristiglo tridesetak sudionika iz cijele Hrvatske.

U sklopu projekta "Kritička analiza dezinformacija o vjerskim temama" održana je 15. travnja u zgradi HBK edukacija za novinare. O temi „Dezinformacije i politika“ izlagao je dr. sc. Jakov Žižić, o temi „Utjecaj dezinformacija na medijsku publiku“ dr. sc. Leali Osmančević, a o temi „Dezinformacije i algortimi“ doc. dr. sc. Luka Šikić, svi sa Sveučilišnoga odjela za komunikologiju Hrvatskoga katoličkog sveučilišta.

Europski parlament kada govori o taktikama takvih dezinformiranja navodi kako se šire lažne ili krivo prezentirane informacije  s namjerom obmanjivanja javnosti i stvaranja zbunjenosti kako se više ne bi mogla jasno razlikovati istina od laži. Kroz polarizaciju mišljenja jačaju se najekstremnija stajališta koja za cilj imaju ušutkivanje umjerenih stajališta i onemogućavanje demokratske rasprave, a kroz narative o prijevarama i nepravilnostima nastoji se stvoriti nepovjerenje prema institucijama, zbunjenost i kaos.

U okviru KAT projekta provedeno je istraživanje o povjerenju hrvatskih građana u medije, s naglaskom na vjerske teme. Na pitanje koje hrvatske vjerske medije poznaju, najviše je građana izdvojilo Glas koncila (33%), HKR – HKM (32%) te Laudato TV (23%).

Da ne znamo da smo u (pred)izbornom vremenu, možda bi vjernike mogli zaintrigirati neki medijski napisi i teme koje se, gle čuda, pojavljuju ciklički kako već dolaze izborne godine i izborno vrijeme. No, budući da već i po tim tekstovima možemo zaključiti o čemu je riječ, ali i to od kuda vjetar puše, neće nas začuditi da se povlače uvijek iste teme i uvijek isti argumenti.

Istinski smisao i svrha oprosta u Katoličkoj Crkvi vrlo su često – čak i među katolicima – pogrešno protumačeni kao ulaznica za raj ili trgovanje s grijesima. U svjetovnim medijima vjernicima se podastiru zbunjujuće i nepotpune informacije o oprostu, stoga u tekstu donosimo objašnjenje liturgičara dr. fra Zlatka Vlaheka, OFMConv o oprostima u Katoličkoj Crkvi.