Što je gotovo redovito u fokusu političkih (politikantskih?) bavljenja Crkvom u predizborno vrijeme? Prije svega to je – što iz lijevog spektra redovito povuku kao „krunsko“ pitanje – vjeronauk u školama. Zatim su na redu ugovori između Svete Stolice i RH u cjelini ili djelomično i, naravno, financiranje Crkve iz Državnog proračuna. Ističu se „privilegiji“ Crkve na čemu se žele steći politički poeni, barem onih glasova koji su tradicionalno naklonjen ljevici (ako ona još postoji?), a pritom se koriste neprimjerene sintagme poput, primjerice objede, da Crkva parazitira na račun građana.

Naslovi internetskih portala koji su popratili objavljivanje dokumenta Dikasterija za nauk vjere sugeriraju kako do sada još nije postojao dovoljno čvrst i jasan stav o zabrani pridruživanja katolika masonskim društvima. Donosimo kontekst u kojem je nastao spomenuti dokument te jasan stav Katoličke Crkve o masonskim društvima i katolicima star više od 40 godina.

Drugim edukativnim susretom sudionika projekta Kritička analiza dezinformacija o vjerskim temama održanim 26. siječnja 2024. u zgradi Hrvatske biskupske konferencije u Zagrebu nastavljene su projektne aktivnosti započete 1. rujna 2023., a koje će trajati do 28. veljače 2025. Na susretu su sudjelovali članovi nositelja projekta Hrvatskoga katoličkog sveučilišta i partnera Hrvatskoga katoličkog radija, Hrvatskoga društva katoličkih novinara i medijski profesionalac Ivica Zadro, te više pridruženih partnera. Dio sudionika je pratio događanje putem internetske platforme.

Napredak tehnologije omogućio je puno jednostavnije stvaranje, ali i manipuliranje vizualnim sadržajima – kako fotografijama, tako i videom.

Djeca su u današnje digitalno doba uronjena u svijet informacija i različitih medijskih sadržaja koji vrlo lako postaju dijelom njihove svakodnevice. Ipak, zbog velike količine informacija, često se suočavaju s izazovima provjere i procjene točnosti i kvalitete svake informacije i sadržaja kojim su izloženi. Upravo je to jedan od glavnih razloga za poticanje i osnaživanje vještina digitalnih pismenosti, posebice kada je riječ o kritičkom vrednovanju i izgradnji kritičkog mišljenja kod djece.

Biskup Joseph E. Strickland posljednjih je godina bio vjerojatno najoštriji kritičar pape Franje među američkim biskupima, a oglašavao se na ekstremno konzervativnim portalima te je bio jedan od najaktivnijih američkih biskupa na društvenim mrežama, pa ga, primjerice, na Twitteru prati oko 180 000 ljudi. Svoj profil koristi kako bi pisao o temama kao što su pobačaj, LGBTQ pitanja, a bio je i glasan kritičar pojedinih aspekata Sinode o sinodalnosti koju je pokrenuo papa Franjo.

Širenje dezinformacija je u digitalnom svijetu postala svakodnevica što je i jedan od razloga za sve više znanstvenih, stručnih i praktičnih inicijativa posvećenih upravo tom izazovu. Složenost pri razumijevanju dezinformacija, kao i prepoznavanju posljedica koje njihovo širenje i dijeljenje može donijeti, uočena je osobito kroz proučavanje digitalnih medijskih publika, njihovih navika i općenitog utjecaja medija na publike i javno mnijenje.

Mediji su pisali o 'radikalnom zaokretu Crkve', 'kontroverznoj odluci' te 'dokumentu koji će izazvati burne reakcije'. Snažne reakcije su uistinu izazvane, no jesu li uzrokovane samom viješću ili njezinim plasmanom, to je već drugo pitanje. Kako bi vjernici trebali shvatiti Deklaraciju "Fiducia supplicans - Molitveno povjerenje" o pastoralnom značenju blagoslovâ, razgovarali smo s moralnom teologinjom prof. Anom Begić i vlč. Damirom Ocvirkom.

Potaknuti naslovima koji su sugerirali da je đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić zabranio adventski program na Strossmayerovu trgu u Đakovu i nije dao da se ondje postavi klizalište obratili smo se samom Nadbiskupu kako bismo od njega dobili informaciju o tome što se uistinu dogodilo.

S obzirom da je ove godine Badnjak na 4. nedjelju došašća, među vjernicima se pojavljuju brojna pitanja poput - trebamo li postiti na Badnjak, slavi li se Badnjak ili 4. nedjelja došašća te na koliko misa trebamo ići. Odgovore smo potražili kod liturgičara vlč. mr. sc. Tomislava Hačka.