Proslavi Dana hrvatske glagoljice i glagoljaštva koji se obilježava 22. veljače priključili su se učenici 2. c razreda Osnovne škole dr. Jure Turića iz Gospića.

Sveta braća Konstantin Ćiril (826.-869.) i Metod (815.-885.) rođena su u 9. stoljeću u Solunu u Grčkoj. Otac im je bio Grk, visoki bizantski vojni zapovjednik, a majka im je vjerojatno bila Slavenka. Uz grčki znali su i slavenski jezik jer je u Solunu u to doba bilo mnogo Slavena. Ćirila i Metoda zovemo Solunskom braćom, Svetom braćom i Slavenskim apostolima- misionarima-širiteljima Evanđelja. Ono što su oni propovjedali, Crkva propovijeda i danas.

Prvo pismo kojim su Hrvati pisali bila je latinica, a glagoljica je drugo hrvatsko pismo o čijem nastanku i uporabi više možete doznati u nastavku. Uporaba glagoljice odobrena je na današnji dan, 29. ožujka 1248. godine od strane pape Inocenta IV.

Misal po zakonu rimskog dvora prva je hrvatska knjiga tiskana glagoljicom, a to se dogodilo na današnji dan, 22. veljače 1483. godine, nešto više od tri desetljeća nakon Gutenbergovog otkrića tiska.

22. veljače obilježava se Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva, koji je Hrvatski sabor službeno proglasio na inicijativu Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Institut je 22. veljače odabrao kao spomen na dan kada je 1483. godine tiskana prva hrvatska knjiga „Misal po zakonu rimskoga dvora”.

Župnik u Štrigovi i znanstveni suradnik Staroslavenskog instituta u Zagrebu – vlč. Kristijan Kuhar svjedoči kako je njegov hobi ljubav prema glagoljici postalo polje znanstvenog rada. U župu Štrigova došao je, kako je rekao, slučajno, a za svoje župljane ističe da su ponosni na svoj zavičaj, čuvaju vlastiti štrigovski govor i diče se dugom i očuvanom tradicijom. Uz ostalo govori zašto danas nije lako biti svećenik i vjernik.

Središnja hrvatska ustanova za istraživanje hrvatske glagoljice i glagoljaštva Staroslavenski institut svima zainteresiranima daruje besplatnu knjižicu „Glagoljica za znatiželjne” i to u godini koju je Vlada proglasila Godinom čitanja, a Hrvatski sabor Godinom Marka Marulića.

O bogatstvima Slavonije napisane su mnoge pjesme i priče. Ravnica je hranila i prehranila nebrojeno ljudi, a njezina povijest obilježena je mnogim kulturnim spomenicima i objektima. Projekt povjesničara Maria Katića i snimatelja Domagoja Katića u vaše domove donosi dašak povijesti i Slavonije kakvu ne poznajete.

Pripremio Alen Orlić, prof.

Savjet pripremio Alen Orlić, prof.