Budi dio naše mreže

Hrvatska tropismenost i trojezičnost

Pripremio Alen Orlić, prof.

/ kv

S obzirom na to da su tekstovi hrvatske književnojezične kulture srednjega vijeka ostvareni trima pismima i trima jezicima, nazivamo je tropismenom i trojezičnom.

Trojezičnost hrvatskoga srednjovjekovlja podrazumijeva upotrebu triju jezika: latinskoga, staroslavenskoga ili crkvenoslavenskoga i hrvatskoga.

Tropismenost hrvatskoga srednjovjekovlja podrazumijeva upotrebu triju pisama tadašnjega hrvatskog naroda: latinice, glagoljice i hrvatske ćirilice.

Kada su Hrvati došli u svoju današnju zemlju, bili su nepismeni i pogani. Primivši kršćanstvo, Hrvati su se susreli i s pismom – latinicom. Hrvatski knezovi državne su ugovore dali pisati latinskim jezikom, a i u prvim izgrađenim crkvama i samostanima hrvatska su imena zabilježena latinskim jezikom i pismom. Molitve Očenaš i Ispovijed vjere, koje je pobožni puk govorio napamet, bile su prevedene s latinskoga jezika. Hrvati latinski jezik nisu doživljavali kao dio svojega jezičnoga identiteta, ali jesu kao dio crkvenoga, katoličkog identiteta.

Kada su 863. g. sveti Ćiril i Metod na poziv kneza Rastislava iz Carigrada krenuli u Moravsku uspostaviti crkvenu i državnu organizaciju, Ćiril je za Slavene načinio novo pismo – glagoljicu. Glagoljicom je sv. Ćiril zapisao prve slavenske riječi, tj. Proslov Ivanova evanđelja, a zatim i neke druge tekstove. Nakon Metodove smrti 885. i protjerivanja učenika Svete braće iz Moravske mnogi su se od njih sklonili u Hrvatsku te je tako Hrvatima prenesena baština Svete braće, tj. glagoljica, biblijski tekstovi i crkvenoslavenski jezik.

Dakle, prvo je hrvatsko pismo bilo latinica, a prvi je jezik državnih dokumenata latinski; drugo je hrvatsko pismo glagoljica, a jezik crkvenoslavenski; treće je hrvatsko pismo hrvatska ćirilica.

Kada su slavenski narodi zamijenili glagoljicu grčkim pismom te ga uredili za slavenski jezik, i među Hrvatima, posebice na jugu Hrvatske, ali i u Bosni i Hercegovini, počelo se utvrđivati novo pismo – ćirilica. Ćirilica je u Hrvatskoj u srednjem vijeku imala poseban razvoj te se naziva hrvatskom ili zapadnom ćirilicom, a naziva se još i bosančicom ili bosanicom. Tim je pismom napisana primjerice Povaljska listina iz Povlja na Braču sastavljena 1184. g.

Dakle, prvo je hrvatsko pismo bilo latinica, a prvi je jezik državnih dokumenata latinski; drugo je hrvatsko pismo glagoljica, a jezik crkvenoslavenski; treće je hrvatsko pismo hrvatska ćirilica.

Obratite nam se

Ukoliko imate prijedlog za vijest, pošaljite nam na info@hkm.hr

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja