Izdvajamo nekoliko događaja koji su se dogodili na današnji dan tijekom Domovinskog rata.

Izdvajamo nekoliko događaja koji su se dogodili na današnji dan tijekom Domovinskog rata.

Donosimo pregled najvažnijih događaja koji su se dogodili 6. siječnja 1990., 1991., 1992., i 1993. godine.

Na današnji dan, 10. prosinca 1999. godine, preminuo je prvi predsjednik Republike Hrvatske i vrhovni zapovjednik pobjedničke Hrvatske vojske u Domovinskom ratu, doktor Franjo Tuđman.

U svibnju 1990. godine Jugoslavenska narodna armija razoružala je Teritorijalnu obranu Socijalističke Republike Hrvatske, svega par dana prije ustoličenja demokratski izabrane Hrvatske demokratske zajednice na prvim višestranačkim izborima. U takvim okolnostima hrvatske vlasti bile su primorane, radi sigurnosti građana, na ilegalnu nabavu naoružanja. Tijekom listopada 1990. godine dio nabavljenog naoružanja iz Mađarske raspoređivan je po hrvatskih gradovima i općinama, a na današnji dan, 25. listopada 1990. godine, prvo je naoružanje stiglo i u općinu Vinkovci. Jedna od ključnih osoba u toj akciji bio je Ante Gilja koji se za prisjetio tog događaja.

Na političkom planu posljednji pokušaj mirnoga rješenja problema okupacije dijela hrvatskoga teritorija dogodio se 3. kolovoza 1995. u Genthodu kraj Ženeve, na sastanku predstavnika hrvatske vlasti i pobunjenih Srba iz Knina.

Proglašenjem amandmana na Ustav dotadašnje Socijalističke Republike Hrvatske, prvi je višestranački i demokratski Sabor u Zagrebu 25. srpnja 1990. proglasio državnu suverenost Republike Hrvatske. Istodobno su ukinuta dotadašnja socijalistička obilježja, a umjesto zvijezde na hrvatsku se trobojnicu vratio tradicionalni hrvatski grb.

Predsjedništvo BiH proglasilo je 20. lipnja 1992. ratno stanje, opću mobilizaciju i radnu obvezu. Kao agresori imenovani su Srbija, Crna Gora, bivša JNA i ekstremistički dio SDS-a. U početku rata nije bilo sukoba između HVO-a i Armije BiH.

Na današnji dan 1991. sjednica Predsjedništva SFRJ odgođena je zbog postavljanja novih uvjeta predstavnika Srbije, njezinih pokrajina i Crne Gore u Predsjedništvu SFRJ. Za svoj pristanak za proglašenje Stipe Mesića predsjednikom iz Predsjedništva traže da Hrvatska i Slovenija odustanu od donesenih akata o razdruživanju.

20. lipnja 1990. godine Predsjedništvo Socijalističke Republike Hrvatske prihvatilo je amandmane na hrvatski Ustav: zastava SRH imat će u sredini grb Hrvatske umjesto socijalističkih simbola; službeno pismo u javnoj upotrebi je latinica, upotreba ostalih pisama regulira se zakonom; predsjednik Predsjedništva bit će predsjednik Republike, a ostali članovi Predsjedništva bit će potpredsjednici; umjesto Izvršnog vijeća izvršno tijelo bit će vlada, a ministarstva će biti umjesto sekretarijata i komiteta.