Iz kronologije Republike Hrvatske, autorice Marije Sentić, izdvajamo važne događaje.

U svibnju 1990. godine Jugoslavenska narodna armija razoružala je Teritorijalnu obranu Socijalističke Republike Hrvatske, svega par dana prije ustoličenja demokratski izabrane Hrvatske demokratske zajednice na prvim višestranačkim izborima. U takvim okolnostima hrvatske vlasti bile su primorane, radi sigurnosti građana, na ilegalnu nabavu naoružanja. Tijekom listopada 1990. godine dio nabavljenog naoružanja iz Mađarske raspoređivan je po hrvatskih gradovima i općinama, a na današnji dan, 25. listopada 1990. godine, prvo je naoružanje stiglo i u općinu Vinkovci. Jedna od ključnih osoba u toj akciji bio je Ante Gilja koji se za prisjetio tog događaja.

Na političkom planu posljednji pokušaj mirnoga rješenja problema okupacije dijela hrvatskoga teritorija dogodio se 3. kolovoza 1995. u Genthodu kraj Ženeve, na sastanku predstavnika hrvatske vlasti i pobunjenih Srba iz Knina.

Proglašenjem amandmana na Ustav dotadašnje Socijalističke Republike Hrvatske, prvi je višestranački i demokratski Sabor u Zagrebu 25. srpnja 1990. proglasio državnu suverenost Republike Hrvatske. Istodobno su ukinuta dotadašnja socijalistička obilježja, a umjesto zvijezde na hrvatsku se trobojnicu vratio tradicionalni hrvatski grb.

Predsjedništvo BiH proglasilo je 20. lipnja 1992. ratno stanje, opću mobilizaciju i radnu obvezu. Kao agresori imenovani su Srbija, Crna Gora, bivša JNA i ekstremistički dio SDS-a. U početku rata nije bilo sukoba između HVO-a i Armije BiH.

Dana 8. srpnja 1990. nekoliko desetaka tisuća Zagrepčana prisustvovalo je tradicionalnom Zavjetnom hodočašću u Mariju Bistricu, najveće marijansko svetište u Hrvatskoj. Svetu misu predvodio je nadbiskup zagrebački kardinal Franjo Kuharić, koji je u svojoj propovijedi naglasio: „Crkva ide u budućnost u novim prilikama opet sklopljenih ruku i moli za razboritost, ali i odlučnost onima kojima je hrvatski narod povjerio svoju sudbinu."

Na današnji dan 1991. sjednica Predsjedništva SFRJ odgođena je zbog postavljanja novih uvjeta predstavnika Srbije, njezinih pokrajina i Crne Gore u Predsjedništvu SFRJ. Za svoj pristanak za proglašenje Stipe Mesića predsjednikom iz Predsjedništva traže da Hrvatska i Slovenija odustanu od donesenih akata o razdruživanju.

Na današnji dan 1991. u Zagrebu je održana 10. sjednica Vrhovnog državnog vijeća koju je sazvao predsjednik RH dr. Franjo Tuđman. Ocijenjeno je da je JNA u glinskim događajima dan ranije onemogućila obračun pripadnika MUP-a s pobunjenim Srbima te je zatraženo povlačenje JNA u vojarne. Odbačeni su zaključci Predsjedništva i vlade SFRJ te je osuđena agresija i pokušaj trajne okupacije Republike Slovenije.

20. lipnja 1990. godine Predsjedništvo Socijalističke Republike Hrvatske prihvatilo je amandmane na hrvatski Ustav: zastava SRH imat će u sredini grb Hrvatske umjesto socijalističkih simbola; službeno pismo u javnoj upotrebi je latinica, upotreba ostalih pisama regulira se zakonom; predsjednik Predsjedništva bit će predsjednik Republike, a ostali članovi Predsjedništva bit će potpredsjednici; umjesto Izvršnog vijeća izvršno tijelo bit će vlada, a ministarstva će biti umjesto sekretarijata i komiteta.

19. lipnja 1990. godine Nastavničko vijeće Sveučilišta u Zagrebu usvojilo je uputu prema kojoj se onim studentima koji ne žele polagati ispite iz predmeta „Marksizam” i „Socijalizam i samoupravljanje” taj ispit ne računa u uvjete za prijelaz u višu godinu studija. Do kraja studija umjesto toga moraju položiti odgovarajući sadržaj novog predmeta humanističko-društvenih znanosti.