Franjo Tuđman izjavio u Ženevi da Hrvatska ne može prihvatiti da bosanska Posavina pripadne Srbima
Donosimo pregled najvažnijih događaja koji su se dogodili 6. siječnja 1990., 1991., 1992., i 1993. godine.
Donosimo pregled najvažnijih događaja koji su se dogodili 6. siječnja 1990., 1991., 1992., i 1993. godine.
Na današnji dan, 10. prosinca 1999. godine, preminuo je prvi predsjednik Republike Hrvatske i vrhovni zapovjednik pobjedničke Hrvatske vojske u Domovinskom ratu, doktor Franjo Tuđman.
Iz kronologije Republike Hrvatske, autorice Marije Sentić, izdvajamo važne događaje.
U svibnju 1990. godine Jugoslavenska narodna armija razoružala je Teritorijalnu obranu Socijalističke Republike Hrvatske, svega par dana prije ustoličenja demokratski izabrane Hrvatske demokratske zajednice na prvim višestranačkim izborima. U takvim okolnostima hrvatske vlasti bile su primorane, radi sigurnosti građana, na ilegalnu nabavu naoružanja. Tijekom listopada 1990. godine dio nabavljenog naoružanja iz Mađarske raspoređivan je po hrvatskih gradovima i općinama, a na današnji dan, 25. listopada 1990. godine, prvo je naoružanje stiglo i u općinu Vinkovci. Jedna od ključnih osoba u toj akciji bio je Ante Gilja koji se za prisjetio tog događaja.
Na političkom planu posljednji pokušaj mirnoga rješenja problema okupacije dijela hrvatskoga teritorija dogodio se 3. kolovoza 1995. u Genthodu kraj Ženeve, na sastanku predstavnika hrvatske vlasti i pobunjenih Srba iz Knina.
Proglašenjem amandmana na Ustav dotadašnje Socijalističke Republike Hrvatske, prvi je višestranački i demokratski Sabor u Zagrebu 25. srpnja 1990. proglasio državnu suverenost Republike Hrvatske. Istodobno su ukinuta dotadašnja socijalistička obilježja, a umjesto zvijezde na hrvatsku se trobojnicu vratio tradicionalni hrvatski grb.
Predsjedništvo BiH proglasilo je 20. lipnja 1992. ratno stanje, opću mobilizaciju i radnu obvezu. Kao agresori imenovani su Srbija, Crna Gora, bivša JNA i ekstremistički dio SDS-a. U početku rata nije bilo sukoba između HVO-a i Armije BiH.
Dana 8. srpnja 1990. nekoliko desetaka tisuća Zagrepčana prisustvovalo je tradicionalnom Zavjetnom hodočašću u Mariju Bistricu, najveće marijansko svetište u Hrvatskoj. Svetu misu predvodio je nadbiskup zagrebački kardinal Franjo Kuharić, koji je u svojoj propovijedi naglasio: „Crkva ide u budućnost u novim prilikama opet sklopljenih ruku i moli za razboritost, ali i odlučnost onima kojima je hrvatski narod povjerio svoju sudbinu."
Na današnji dan 1991. sjednica Predsjedništva SFRJ odgođena je zbog postavljanja novih uvjeta predstavnika Srbije, njezinih pokrajina i Crne Gore u Predsjedništvu SFRJ. Za svoj pristanak za proglašenje Stipe Mesića predsjednikom iz Predsjedništva traže da Hrvatska i Slovenija odustanu od donesenih akata o razdruživanju.
Na današnji dan 1991. u Zagrebu je održana 10. sjednica Vrhovnog državnog vijeća koju je sazvao predsjednik RH dr. Franjo Tuđman. Ocijenjeno je da je JNA u glinskim događajima dan ranije onemogućila obračun pripadnika MUP-a s pobunjenim Srbima te je zatraženo povlačenje JNA u vojarne. Odbačeni su zaključci Predsjedništva i vlade SFRJ te je osuđena agresija i pokušaj trajne okupacije Republike Slovenije.
Ova stranica koristi dvije vrste kolačića: nužne tehničke kolačiće i kolačiće za analitiku. Slažete li se s korištenjem kolačića za analitiku?