10. siječnja – Diplomatska oluja
Konac 1993. godine i početak 1994. za Hrvate u srednjoj Bosni bili su "biti ili ne biti".
Konac 1993. godine i početak 1994. za Hrvate u srednjoj Bosni bili su "biti ili ne biti".
Hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman je otvoreno rekao da su paravojne formacije one koje su osnovali pobunjeni Srbi. U daljnjoj političkoj raspravi dodao je, da je bilo kakvo zajedništvo nametnuto silom nemoguće, a da je posrnulu SFRJ potrebno preobraziti u “regionalni savez suverenih država", koje potom treba uključiti u Europsku zajednicu. Donoseći ovu naredbu, vrh SFRJ i JNA zaboravljali su, međutim, da su prema važećem jugoslavenskom Ustavu republike imale pravo držati jedinice Teritorijalne obrane i naoružanje za njih, te da је taj dio oružanih formacija bio podređen isključivo republikama. Zapovijed o oduzimanju oružja koju je Predsjedništvo donijelo na preporuku Generalštaba JNA, odnosno Saveznog sekretarijata za narodnu obranu ukidala je ustavno pravo koje su imale sve republike. Službena vojska uzela si je prava koja joj po Ustavu nikako nisu pripadala. Ovakvim činom učinila je još jednu u nizu pogrešaka zbog kojih je u javnosti već izgubila "sljedbeno pravo da se naziva narodnom".
Od krhotina granate teško je, kobnog 13. prosinca 1991., ranjen Tomislav Hrkovec, pripadnik 153. brigade Hrvatske vojske. Deset dana kasnije preminuo je u bolnici u Zagrebu u 23. godini života.
Iskustvo kliničke smrti pripadnika 4. gardijske brigade "Pauci" Antu Čokolića nije promijenilo samo fizički nego i duhovno. A što je točno doživio na Dinari tih ratni godina pročitajte u tekstu.
Na današnji dan 1992. godine na prvoj crti bojišta, u Starom Grabovcu kraj Novske, vozilom Hrvatske vojske na minu su naletjeli pripadnici 53. samostalnog bataljuna Dugo Selo. Trojica su izgubila život – Vlatko Margetić, Ivica Horvatić te Filip Marušić.
Na današnji dan, 10. prosinca 1991. godine, pobunjeni Srbi iz Kozjana, Bunića i Ljubova potpomognuti s JNA počinili su pokolj nad hrvatskim stanovništvom u selu Čanak u Lici. O stradanju malog ličkog sela snimljen je i dokumentarni film "Kome zvone Čanak zvona".
Izvadci iz dnevnika predsjednika predsjedništva Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije Borisava Jovića jedan su od najdragocjenijih izvora kada je u pitanju raspad te države.
U novije vrijeme često se zaboravlja kako je znatan prostor Hrvatske kontaminiran zaostalim minama iz razdoblja Domovinskog rata. Te nevidljive ubojite naprave i dalje uzimaju svoje žrtve. Najviše ih je među pirotehničarima koji Hrvatsku od mina nastoje očistiti. Njihov doprinos često se ne vrednuje na pravi način, kao niti žrtva. Stoga smo se prisjetili tragičnog događaja 21. siječnja 2004. u Slavonskom Brodu.
“Iznimno je važno da se Hrvatski katolički radio bavi temom Domovinskoga rata jer su domoljublje i vjera kroz povijest usko povezani”, poručio je urednik emisije “Domoljubne minute” HKR-a Borna Marinić. Emisija je to koja svakodnevno u 14 sati i 30 minuta donosi nepoznate priče o već poznatim događajima Domovinskog rata te otkriva javnosti detalje o herojima koji su položili svoje živote na oltar Domovine.
Ova stranica koristi dvije vrste kolačića: nužne tehničke kolačiće i kolačiće za analitiku. Slažete li se s korištenjem kolačića za analitiku?