Na današnji dan, 3. ožujka 1959. godine u Vukovaru je rođena Gordana Senaši, jedna od mnogih žena koje su tijekom Domovinskog rata ubijene s djetetom u utrobi. O njima se malo zna i malo piše, stoga je hvalevrijedan istraživački rad spisateljice Tanje Belobrajdić koja je neke njihove priče objavila u feljtonu „Nisu zaboravljeni“. Jedna od njih priča je Gordane Senaši.

Od okončanja operacije „Maslenica“ koncem siječnja 1993. godine strateški iznimno bitne Tulove grede na Velebitu postale su mjesto krvavih borbi koje je hrvatskim snagama bilo iznimno zahtjevno držati. Položaje na Tulovim gredama 28. veljače preuzeli su od 6. gardijske brigade pripadnici 133. brigade iz Otočca. Bili su izloženi stalnim napadima, od kojih su neki završili tragično, odnosno pogibijama i gubitkom položaja.

Na današnji dan, 27. veljače 1994. godine, poginuo je jedan od junaka Domovinskog rata i 1. gardijske brigade „Tigrovi“ Tihomir Bučarić.

Na današnji dan, 24. veljače 1965. godine, u Zagrebu je rođen Ozren Lukić Luka, junak Domovinskog rata.

Na današnji dan, 22. veljače 1992. godine, u selu Bukevje održano je svečano osnivanje Prve velikogoričke topničke bojne u sastavu 153. velikogoričke brigade. Bojni je svečano uručena ratna zastava, nakon što ju je blagoslovio velečasni Jurica Jerneić, te amblem postrojbe. Proslavu su uveličali brojni žitelji Turopolja i Posavine. Bio je to povod za narodno veselje nakon što je rat u Hrvatskoj ušao u fazu i rata i mira nakon potpisivanja Sarajevskog sporazuma početkom godine.

Vođa pobune Srba u zapadnoj Slavoniji Veljko Džakula naumio je dolaskom plavih kaciga, odnosno UNPROFOR-a postaviti što tješnju suradnju s brojnim UN-ovim i drugim humanitarnim organizacijama koje su preplavile to područje.

Na današnji dan 1970. godine u Zagrebu je rođen jedan od junaka Domovinskog rata Igor Zaman.

Hrvatska i Slovenija tijekom 1990. i 1991. godine pratile su jedna drugu na putu od uvođenja demokracije preko otpora velikosrpskoj politici do odluka o osamostaljenju te odvajanju od Jugoslavije. Tako su 26. lipnja 1991., dan nakon što su proglasile neovisnost, ove dvije države priznale jedna drugu kao prve koje su to učinile. Ubrzo je uslijedio kratkotrajni rat u Sloveniji, a u Hrvatskoj je eskalirala velikosrpska agresija. Zbog toga, te niza diplomatskih okolnosti, Hrvatska i Slovenija nisu uredile međudržavne odnose sve do 6. veljače 1992. godine.

U znak odmazde zbog poraza i pretrpljenih gubitaka u operaciji „Maslenica“ srpske snage zaprijetile su miniranjem brane Peruća namjeravajući prouzročiti katastrofu za čitav cetinski kraj. Da bi spriječile zamišljeni scenarij hrvatske snage su 28. siječnja 1993. godine pokrenule oslobodilačku operacija „Peruća“, kojom su srpske snage odbačene od brane. Naboji su eksplodirali, ali brana unatoč teškim oštećenjima nije popustila, piše za portal Hrvatskog kulturnog vijeća Petar Škorić koji je i sam sudjelovao u operaciji.

Na današnji dan, 25. siječnja 1991. godine sazvana je vrlo dramatična sjednica Predsjedništva Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije u Beogradu na kojoj je umalo izglasan vojni udar na republičku vlast u Hrvatskoj.