U pismu bl. Ivan Merz iznosi svoj apostolski program koji želi ostvarivati u domovini nakon svoga povratka sa studija u Parizu. Pismo je od velike vrijednosti i važnosti jer odaje visoki stupanj svetosti i apostolskog žara bl. Ivana. Uvršteno je u službeni dokument u Poziciju za njegovo proglašenje blaženim, priopćeno je iz Postulature bl. I. Merza.

Kada se bolje analizira duhovni život bl. Ivana Merza, vidjet će se da je on živio ignacijevsku duhovnost. Osim svakodnevne Euharistije obavljao je dnevno razmatranje te egzamen, kako to spominje u svojim duhovnim bilješkama. No najvažnije sredstvo za napredak u duhovnom životu za bl. Merza bile su ignacijevske duhovne vježbe koje je počeo obavljati još kao student.

Papa Ivan Pavao II. na svečanoj je misi u Banjoj Luci, 22. lipnja 2003. blaženim proglasio slugu Božjega Ivana Merza. Molbu za proglašenje blaženim uputio je tadašnji predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, u čijoj je nadbiskupiji započeo proces za beatifikaciju.

Kad se dakle zreo mladić hoće ženiti, mora naročito tražiti majku svoje buduće djece. Iz njezina srca mora strujati u malešno srdašce djeteta samo ljubav, dobrota, pobožnost, hrabrost, duševni mir; jednom riječi sve, što je plemenito i lijepo. Kakvo dakle želiš da bude srce tvojega čeda, takvu mu traži majku.

Iz Hrvatskoga hodočasničkog doma u Rimu primili smo Apel koji objavljujemo u cijelosti:

Uz današnji blagdan najmlađega hrvatskoga blaženika Ivana Merza, sa stranice Postulature ivanmerz.hr donosimo obilje blaženikovih misli koje bi svakako vrijedilo razmotriti u ozračju nadolazećih izbornih dana.

Odmah nakon svetačke smrti Ivana Merza, 10. svibnja 1928., mnogi su počeli posjećivati njegov grob i preporučivati mu se u zagovor u svojim potrebama. Tako se počelo širiti njegovo štovanje. Donosimo molitve koje se mogu moliti i sada nakon njegove beatifikacije.

Danas slavimo blaženog Ivana Merza, zauzetog vjernika laika. Merz kao laik polaže zavjet čistoće, a svoje slobodno vrijeme posvećuje odgoju mladeži u katoličkoj organizaciji Hrvatski Orlovski savez, pod geslom „Žrtva, euharistija, apostolat“. Istaknuti je katolički intelektualac međuratnog razdoblja. Njegovo djelovanje prožima ljubav prema Crkvi i odanost Svetom Ocu. Isticao se i euharistijskom pobožnošću. Umro je mlad, u trideset i drugoj godini, na glasu svetosti, prikazujući na smrtnoj postelji svoj život Bogu kao žrtvu za hrvatsku mladež. Grob mu se nalazi u Zagrebu, u bazilici Srca Isusova u Palmotićevoj ulici, u koju je svakodnevno odlazio na svetu misu. Blaženim ga je proglasio sveti papa Ivan Pavao II. u Banja Luci 22. lipnja 2003. godine, stavljajući ga za uzor mladima i vjernicima laicima.

Fides catholica mea est in vita vocatio – Katolička vjera je moje životno zvanje”. Riječi su to blaženog Ivana Merza koje najbolje oslikavaju ono u što je vjerovao i živio. U novoj epizodi #SKACpodcasta Krešimir je ugostio Roberta Matečić kako bi razgovarali o blaženikovom životnom putu, preko obrazovanja u Beču i Parizu, sudjelovanja u I. svjetskom ratu, te u konačnici laičkom apostolatu u Zagrebu. Zašto Ivan Merz slovi kao "uzor mladeži"? Može li posvećeni laik odgovoriti na pitanja mladih o ljubavi i čistoći? Kako je isusovačka duhovnost utjecala na duhovno formaciju blaženika? Odgovore na pitanja saznajte u novoj epizodi SKAC podcasta.

Te su duhovne vježbe utisnule u njegov vjerski život snažni liturgijski pečat. Svoje dojmove o tim duhovnim vježbama bl. Ivan detaljno je opisao u svome Dnevniku 5. travnja 1920.