S. Karla najprije je govorila o društvenom, pa i obiteljskom kontekstu prije 100 godina i danas: kako je izgledao život obitelji općenito, ali i vjerski život u obitelji tada i danas. 

Malbašić je pak u prvom dijelu govorio nastavno na temu okruglog stola, što bi u obitelji trebalo razlučivati te što nikako ne bi trebalo prepustiti drugima, školi i društvu općenito. Pri tom je rekao kako najvažnije razlučivanje koje se inače događa u životu svakog čovjeka je između onoga što je ispravno u odnosu na ono što je krivo.

„U obitelji to praktično znači razlučivanje između dobra i zla. To je temeljno razlučivanje na kojem pada ili prolazi svatko na nekom životnom testu i najprirodnije, najsigurnije mjesto u kojem to dijete može naučiti od malih nogu je obitelj. I zato roditelji tu trebaju odigrati ključnu ulogu da, od malih nogu, djecu na prikladan način, metodama koje su prikladne djetetu određene dobi, uče onome što je istina. Istina koje se temelji na naravnim Božjim zakonima“, rekao je Malbašić.

Istaknuo je i kako, jasno, institucije poput vrtića, škole, KUD-ova… roditeljima u tome pomažu, ali treba imati na umu da su oni roditeljima samo pomoć. 

„Na smijemo nikako prepustiti da o tome nas uči isključivo društvo. Može nam potpomagati. Ipak roditelji trebaju biti dovoljno osjetljivi da umiju prepoznati kada možda čak i iz društva, pa i obrazovnog sustava, u nekim situacijama dolaze pogrešne informacije, dezinformacije i nešto što će našoj djeci naštetiti“, naglasio je Malbašić.

S. Karla potom se dotakla toga što današnja obitelj predstavlja, a što daje današnjem društvu poručivši kako obitelji hrvatskom društvu danas doprinose u očuvanju  obiteljskih vrednota koje promiču, pogotovo obitelji koje su vjerničke. One gaje vrednote koje promiču zajedništvo i na taj način svoju djecu pripremaju za život koji je pred njima, za izazove koji slijede u njihovom daljnjem razvoju, u prihvaćanju uloga koje će imati kasnije u društvu.

 „Njegovati obiteljske vrednote u obitelji danas je pomalo izazovno s obzirom da društvo u kojem obitelji danas žive više nekako profiliraju individualizam, hedonizam, one stvari koje se nekako protive pravim kršćanskim vrednotama koje obitelji žele njegovati za svoju djecu, tako da je veliki izazov biti danas roditelj, odgajati djecu po onom kršćanskom modelu da stvarno budu svjedoci vjere, da budu promicatelji pravih istinskih, kršćanskih, ali onda i društvenih vrijednosti na kojima počiva u konačnici naše hrvatsko društvo“, poručila je s. Karla.

Govoreći o ulogama oca i majke u obitelji, Malbašić je posebno naglasio ulogu oca kao duhovnog vođe u obitelji. Podsjetio je kako su očevi, još u Starom zavjetu patrijarsi, imali veliku i važnu ulogu kroz cijelu povijest izabranog naroda. Posljednjih 70-ak godina pak svjedočimo kako su crkve bile ispunjene uglavnom ženama, najčešće bakicama, a očevi kao da su nestali iz tog vjerskog života zajednice. Spomenuo je Malbašić i novija istraživanja  koja pokazuju da, hoće li dijete živjeti vjeru u svom životu u praktičnom smislu, primarno ovisi o tome kakvu su poruku po vjerskom pitanju primili od svog oca. 

„U 90 posto slučajeva to ovisi o ocu, a ne o majci. Dakle ako je otac duhovna vertikala u obitelji tada je to gotovo jedan od sigurnih putokaza da će i dijete biti u tom smislu usmjereno na pravi put. Stoga jedna od važnijih uloga očeva, uz brigu za neko materijalno blagostanje i sudjelovanje u svim obiteljskim poslovima zajedno sa suprugom te pružanje emocionalne podrške djeci, svakako je jako važan doprinos oca u duhovnom vodstvu obitelji“, rekao je Malbašić. 

Pohvalio je što  posljednjih godina postoji sve više inicijativa na župnim, biskupijskim, čak i nacionalnoj razini i kojima se vidi kako se sve više muškaraca danas zaista ne ustručava ni istupiti, ni povesti svoju obitelj, ni biti primjer čak i svojim suprugama i svojoj djeci – primjer onoga što naučavaju evanđeoske vrednote.

Sudionici okruglog stola razgovarali su i o tome kako se civilno društvo bavi obiteljima, govorili su o raznim vrijednim inicijativama poput Hoda za život, 40 dana za život, Obiteljsko obogaćivanje, a Malbašić je ukratko predstavio i udrugu Obitelji 3+. Spomenuli su i primjere dobre prakse u Crkvi – što ona daje te u kojem smjeru bi Crkva trebala razvijati obiteljski pastoral na župnoj razini, ali i široj razini. 

Uz još mnoga otvorena pitanja, gosti okruglog stola na kraju su rekli koji su to mali koraci koje čovjek danas može činiti da bi zaštitio obitelj, a time naravno i čitavo društvo.

„Ti mali koraci počinju od svakoga ponaosob, prvenstveno od mladih koji se odlučuju stupiti u brak – da to svoje zajedništvo njeguju na zdravim temeljima iz kojih će onda izrasti one vrednote koje će dalje prenositi svojoj djeci, u konačnici, ako gledamo šire, i društvu kojeg će oni kasnije postati članovi“, rekla je s. Karla. 

Dodala je da ti mali koraci često puta iziskuju i velike žrtve, ali ih se vrijedi učiniti, baš zbog toga jer sjeme koje se zasije u obitelji i u koje se ulaže, prvenstveno u ono duhovno, usmjerit će društvo prema pravom putu koji će u konačnici onda biti prosperitet za sve građane.

„Bez obzira jesu li oni vjernici ili nisu, ali kada ljudi žive u društvu koje je dobro organizirano, koje je dobro posloženo, onda se tu mogu naći svi oni elementi koje čovjeka čine zadovoljnim, sretnim, ispunjenim, u konačnici usmjerenim prema sreći i zadovoljstvu“, zaključila je s. Karla. 

Ciklus okruglih stolova u Varaždinskoj biskupiji o djelovanju katolika danas bit će nastavljen na jesen. 

Održan 5. susret u ciklusu okruglih stolova na temu: „Obitelj – mjesto razlučivanja“