Kritično razmišljanje je bitna vještina u današnjem svijetu, ali nije uvijek lako podučavati ga. Kritičko razmišljanje je znati kako procijeniti i prepoznati informacije koje dobivamo. Odluke donosimo na temelju tih podataka i na temelju njihove procjene, pa moramo znati jasno razmišljati.
Ova je vještina vrlo važna u današnjem svijetu, jer smo preplavljeni informacijama iz toliko izvora, piše Aleteia. I sam Sveti Otac govorio je o važnosti ove vještine:
“Živimo u informatičkom društvu koje nas neselektivno bombardira podacima i informacijama – a svi se tretiraju kao da imaju jednaki značaj – što dovodi do izvanredne površnosti na području moralnog razlučivanja. Kao odgovor na to moramo pružiti obrazovanje koje podučava kritičkom razmišljanju i potiče razvoj zrelih moralnih vrijednosti”.
Koliko god je kritičko mišljenje važno, čini se da je sve rjeđe i teško ga je pronaći.
Roditeljima i odgajateljima nije lako naučiti djecu dobro razmišljati. Ali stalni rast relativizma u društvu danas čini ga vrlo potrebnim zadatkom. Promicanje kritičkog mišljenja kod djece omogućava im veću slobodu i sposobnost rasuđivanja, prosudbe argumenata, stjecanja novih znanja i uspješnog rješavanja problema. Pa kako možemo naučiti djecu kritičkom razmišljanju?
Svi smo rođeni s osnovnom sposobnošću razmišljanja. Kritično mišljenje je, međutim, viši poredak mišljenja, koji se mora vježbati i naučiti. Dr. Robert Swartz, tvorac metode učenja temeljenog na razmišljanju (TBL), kaže da “iako svi misle, ne misle svi pažljivo i onako kako bi mogli”.
Vještine razmišljanja
Robert Swartz tvrdi da se mnogi od nas bave površnim, ishitrenim, uskogrudnim, nejasnim i neorganiziranim razmišljanjem. Stoga je vitalno djecu poučavati vještinama razmišljanja. Moramo razmišljati kritički, posebno kada donosimo odluke, rješavamo probleme, predviđamo, povezujemo, uspoređujemo i uspoređujemo.
Da bi se djeca vježbala u vještini jasnog razmišljanja, potrebna je svjesna praksa. Kad su u ranoj dobi, možemo početi pozivanjem da promatraju i tumače svijet oko sebe. Mogu se zapitati: „Što vidim? Što ja mislim o tome? ” To će postaviti temelje za napredno razmišljanje kad postanu stariji.
Kad razmišljamo, u glavi oblikujemo ideje koje automatski analiziramo kako bismo procijenili određenu situaciju. Stoga je kritičko razmišljanje vrlo korisna vještina i u svijetu učenja i može pomoći našoj djeci u akademskom uspjehu.
Aktivnosti za podučavanje djece razmišljanju
Evo nekoliko aktivnosti koje će pomoći maloj djeci da savladaju kritičko razmišljanje:
Čitanje priča s njima i razgovor o priči: Čitanje je provjereni način za poboljšanje dječje koncentracije. Rasprava o pročitanom u međuvremenu promiče razumijevanje čitanja i pomaže im da razmisle o priči koju su upravo čuli ili pročitali. Uz to, priče s moralom nude “skriveno učenje” koje će djeca morati protumačiti.
Dešifriranje zagonetki: Tko je znao da jednostavna slagalica uči analitičkom rasuđivanju?
Rješavanje igara na ključ ili soba za bijeg: Ove su aktivnosti zabavne i izvrsne su za promicanje razmišljanja i logike, uz priliku da doprinesu naporima grupe.
Dešifriranje zagonetki i logičkih slijedova: Oni pružaju simbolički put analize koji će dovesti do zadovoljavajuće razlučivosti.
Sve ove aktivnosti djecu uče kognitivnim sposobnostima i vještinama razmišljanja. Prirodno provociraju djecu da počnu postavljati pitanja, traže razloge stvari i stavljaju vlastite argumente na test. A ove aktivnosti potiču djecu da postavljaju pitanja koja im pomažu da naslute moguće posljedice djela.
Naučiti djecu postavljati dobra pitanja u novoj situaciji lijep je i učinkovit način pokazivanja potrebe za kritičkim razmišljanjem. Počet će shvaćati da je to važna sposobnost u današnjem društvu.
Dok vježbaju ovu vještinu, djeca i mladi sami će shvatiti blagodati kritičkog razmišljanja. Ova ih vještina čini slobodnijima, pomaže im u donošenju dobrih odluka, jača njihovu osobnost i pomaže im u izgradnji zdravog samopoštovanja i da ih drugi ne zavaraju.
Znati kritički razmišljati pokazat će se korisnim u mnogim situacijama. Koristit će ovu vještinu za organiziranje svog života, prepoznavanje vlastitih pogrešaka i promatranje bilo koje situacije u “široj slici”.
Svima je jasno da živimo u vremenu velikih promjena i može biti teško orijentirati se u trenutni kulturni kontekst. Što se više izazova susrećemo, to način na koji pristupamo životu postaje jasniji – i očiglednija je potreba da djelujemo na temelju kritičkog mišljenja.