Budi dio naše mreže

U HKR-ovoj emisiji "Novi valovi dobrote", urednice i voditeljice Katarine Varenice, u četvrtak , 30. rujna, gostovao je afirmirani hrvatski slikar i dugogodišnji sveučilišni profesor, povjesničar umjetnosti, pedagog i metodičar Marijan Jakubin.

/ HKM

Nakon vrlo aktivnog radnog vijeka, ni mirovina Marijana Jakubina ne može biti drugačija nego aktivna što je na samom početku emisije i potvrdio:

“Moji umirovljenički dani su vrlo aktivni od jutra do navečer. U mirovini imam više vremena za osobno likovno izražavanje kao i za sakralno slikarstvo, samo treba, jasno, za sakralno slikarstvo imati naručitelja. Prije mi je mnogo vremena oduzimao pedagoški rad sa studentima i pripremom, te vođenje Katedre umjetničkog područja na Učiteljskom fakultetu gdje sam bio u četiri mandata predstojnik Katedre“, rekao je uz konstataciju kako je tada ipak bio mlađi i snažniji duhom i tijelom te sam mogao nakon sveučilišnog, pedagoškog rada otići u atelje i nastaviti s likovnim stvaralaštvom.

„I tijekom nastavničkog rada stvorio sam mnoga likovna djela. Sada sam  usmjeren jedino prema likovnom stvaralaštvu, bilo svom osobnom istraživanju ili prema narudžbama od strane pojedinaca  ili župa,  ali sada i veći dio vremena posvećujem obitelji. To je jedna nova situacija kojoj se iznova radujem i dobivam nove poticaje za život i rad,” podijelio je s HKR-ovim slušateljima ovaj dugogodišnji sveučilišni profesor sada u zasluženoj mirovini.

Govorio je i o svome novom projektu izrade vitraja u župnoj crkvi Sv. Leopolda Mandića u zagrebačkom naselju Ljubljanica – Voltino. Upravo je u nastajanju i  bit će jedan od najvećih vitraja u Hrvatskoj.

“Radi se o vitraju veličine 50 m2 s temom ‘Povijest spasenja’. Predan je župniku Željku Lovriću koji je isti proslijedio na Zagrebačku nadbiskupiju mons. Ivanu Šašku koji ga je odobrio ovih dana bez ijedne primjedbe, a sada treba pronaći donatore i krenuti u realizaciju”, objasnio je Jakubin.

„Motivira me i nadahnjuje Božja Riječ i zajedništvo sa Svetim Duhom“

Jakubin je naslikao 36 oltarnih fresaka i ulja velikog formata i oko 350 vitraja, a o tome što ga motivira za sakralno stvaralaštvo rekao je sljedeće:

Sv. Ana poučava Mariju, 1995. Bjelovar

„Sakralnu umjetnost smatram primijenjenom umjetnošću jer je prvenstveno namijenjena sakralnom prostoru, a znamo što se sve u sakralnom prostoru odvija, te u tom smislu treba biti usmjerena prema vjerskoj motivaciji, meditaciji, molitvi i dekoraciji,  odnosno poslužiti liturgijskom činu.“

Sv. Cecilija, 2015. Pušćine

Poštivajući ove odrednice – nastavio je – ona umjetnika na neki način ograničava, ima svoju određenu  zahtjevnost kako u likovnom tako i u ikonografskom smislu, no još uvijek ima dovoljno slobode da možemo realizirati zadano na svoj prepoznatljiv način interpretacije sakralnih i biblijskih sadržaja.

„Teško je reći što me sve motivira. Prvenstveno motivaciju mi daje zajedništvo sa Svetim Duhom. Vjerujem da me On nadahnjuje i vodi. Nadahnjuje me Božja Riječ, vjera i život po vjeri.  Interesantno je da kada sam god radio na sakralnom projektu pitao sam se: ‘Što li će sada uslijediti, kuda će me Duh Sveti povesti?’ Nisam ni završio projekt, a već je uslijedio drugi.“

Od Jakubinove prve freske koju je naslikao 1971. u rodnome Novom Virju, veličine 11×5 metara, do danas – bez obzira na pedagoški rad – kontinuirano je imao narudžbe od župa i župnika, ali – napominje – „prvenstveno sam se odazivao pozivima Duha Svetoga da kroz osobno angažiranje putem likovnog stvaralaštva naviještam Radosnu vijest“.

Meditirati, moliti i osjećati predanost Bogu

Na upit ‘koliko je teško za jednoga umjetnika stvarati u liturgijskom prostoru koji ima svoje zakonitosti i treba uvažavati i struku i naručitelja i običan puk, a da ta  djela ne ometaju doživljaj svetoga, ovaj dugogodišnji profesor Učiteljskog fakulteta u Zagrebu je posvjedočio:

Hvaljen budi, Gospodine moj, sa svim stvorenjima svojim, 1997. Karlobag (prvi Jakubinov vitraj)

Problem je to koji se inače javlja u suvremenom slikarstvu, pogotovo kada se radi o apstraktnijem pristupu za koji opći puk nema veliku likovnu naobrazbu, i još ako progovorite  simboličko-apstraktnim likovnim govorom.

„Međutim, sve ovisi i o prostoru i o ikonografskom sadržaju kojeg trebate interpretirati odnosno prezentirati. Prvenstveno pokušavam da to ne bude puka ilustracija nego moja interpretacija, ali da se ona zadrži u okvirima simboličke figuracije koja je prepoznatljivija, ali da se ipak u tome osjeti i moj osobni slikarski rukopis, bez obzira radi li se o figuraciji, simbolizmu, nadrealizmu ili apstrakciji.“

„Budući da je to primijenjena umjetnost pri stvaranju mislim i na onoga kome je ta umjetnost namjenjena. Kada dobijem povratnu informaciju – da sam uspio pogoditi, barem za veći dio ljudi, onu srž  ikonografsku, likovnu, ali i dekorativnu –  time sam posve zadovoljan”, rekao je također.

Marijan Jakubin je predavao godinama  na Katehetskom institutu zagrebačkog KBF-a  ‘Likovnu kulturu’ i ‘Metodiku likovnog izražavanja u katehezi’ te je govorio i o pristupu studenata (a sadašnjih vjeroučitelja i svećenika) sakralnom slikarstvu ali i ‘poplavi’ kiča u našim crkvama.

Kaže da su kroz studij vjeroučitelji dobili osnovnu likovnu kulturu, međutim, studenti na Teologiji, odnosno budući svećenici, nisu imali taj sadržaj.

„Predlagao sam da se oformi barem jedan kolegij u semestru iz likovne kulture, ali nisam u tome uspio. Svećenici su prepušteni samoobrazovanju u likovnom smislu i onaj svećenik koji ima više afiniteta za umjetnost drugačije će pristupati, nego onaj koji nema interesa za umjetnost.“

Naš sugovornik smatra kako je dobro da imamo stručno povjerenstvo, na čelu s biskupom Šaškom, i da se prolazi kroz određeno ‘sito’. Potreban je timski dijalog  između umjetnika, župnika, biskupa, pastoralnog i ekonomskog vijeća te vjernika koji imaju više afiniteta i likovne naobrazbe pa da se u tom dijalogu ide prema realizaciji najboljeg rješenja.

„Duh Sveti otvarao mi je vrata za djelovanje i stvaranje tamo gdje sam se najmanje nadao“

Tema ovog razgovora za HKM bilo je i njegovo svjedočenje vjere u vrijeme ateističkog komunizma: „Kada sam bio student bio sam kao vjernik aktivan u studentskim zajednicama, čak sam pokušao naviještati Evanđelje i svojim profesorima. Bilo je to tada hrabro i opasno, pogotovo na studiju za buduće odgojitelje i učitelje, ali poslije se iskristaliziralo da je sjeme gorušičino bilo dobro posijano; niknulo je i donijelo plodove.“

To je bilo vrijeme – podsjetio je – hrvatskog proljeća kada su neke njegove kolege bili zatvarani.

Sv. Ivan Pavao II. 2014. MORH, Zagreb

„Ja sam bio primarno fokusiran na naviještanje Evanđelja. Uvijek me vodila ona evanđeoska da se ne trebamo bojati svjedočiti  Istinu jer je Bog s nama. Ta vjera me nosila i dapače, ne da sam bio kažnjavan radi toga, nego i nagrađen što se kasnije i potvrdilo. Tako sam dobio i stalan posao preko profesora  kojemu sam pokušao navijestiti Evanđelje. Dobio sam radno mjesto zahvaljujući mojem vjerskom angažmanu i predanju Božjem vodstvu.“

„To je životna priča koju sam rijetko pričao, a sada to mogu javno posvjedočiti. U to vrijeme kad sam predao molbu u rodnom mjestu na radno mjesto nastavnika Likovnog odgoja, partijska struktura mog kraja je zabranila moje zaposlenje jer da ću svojim uvjerenjem  kvariti mladež’.“

No, u isto vrijeme je dobio u Zagrebu ponudu radnoga mjesta stručnog suradnika na tadašnjoj Pedagoškoj akademiji.

„Uvjeren sam da su to  bili ‘prsti Božji’ koji su me vodili. Dobivao sam snagom Duha Božjega uvijek nove poticaje, snagu i otvorena vrata tamo gdje to nisam mogao ni sanjati”, posvjedočio je i to Jakubin.

Kerestinečko uskrsnuće, 2003. Kerestinec

Marijan Jakubin dolazi iz malog podravskog Novog  Virja koje je zahvaljujući upravo njemu posljednjih desetak godina i galerijsko središte. Tamo je 2013. godine otvorena Galerija ‘Marijan Jakubin’. Kako je do toga došlo? – pitali smo ga.

“Uvijek mi je u radu bila misao vodilja: Ono što se stvara da se daruje drugome i bude mu na radost i životni poticaj. Želio sam dio mojeg stvaralaštva darovati rodnom mjestu. Darovao sam osamdesetak likovnih djela i  moje knjige  s likovnom dokumentacijom izložbi, s time da se otvori stalni galerijski postav čime bi posvjedočio ono o čemu sam cijeli život govorio i naviještao”, rekao je Jakubin.

I na kraju podsjetimo na neke biografske podatke Marijana Jakubina.

Diplomirao je na studiju Likovne umjetnosti Pedagoške akademije u Zagrebu i Povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 1971. do odlaska u mirovinu 2016. radio je kao nastavnik na Učiteljskom fakultetu. Predavao je i na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, Teologiji u Đakovu, Muzičkoj akademiji u Zagrebu i poslijediplomskom studiju Pedagoške akademije u Sarajevu.

Autor je jednog sveučilišnog udžbenika, tri priručnika, više televizijskih emisiji školskog programa te sedamdesetak stručnih radova u području likovne pedagogije.

Svoja djela izlagao je na više od trideset samostalnih i devedeset skupnih izložbi u domovini i inozemstvu.

Dio stalnog postava Galerije ‘Marijan Jakubin’, Medvedička, Novo Virje

Radove Marijana Jakubina možete pogledati OVDJE.

 

Katarina Varenica i Marijan Jakubin

 

 

 

Novi valovi dobrote

Kontaktirajte nas

Ukoliko imate prijedlog za vijest, pošaljite nam na info@hkm.hr

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja