Tradicijsko drveno plovilo koje zrcali kontinuitet maritimne baštine i svakodnevnog života domaćeg stanovništva, godine 2016. upisano je u UNESCO-ov Registar najboljih praksi očuvanja nematerijalne kulturne baštine svijeta.
Ribarska brodica batàna, pogodna za plovidbu i ribarenje plitkim vodama, pojavljuje se na Jadranu u davno doba da bi se njezina uporaba postepeno širila Europom i svijetom. Pripada vrsti čamaca ravnog dna baš kao i venecijanska gondola, neretvanska trupa ili komiška sandula. Dužina joj je od četiri do osam i pol metara, njeno ravno dno blago je zakrivljeno prema pramčanoj statvi i krmenom zrcalu s malo izbočenim zaključkom na pramcu i omjerom dužina-širina 1:3.
Batàne izgrađene u drugoj polovici 20. stoljeća rijetko su duže od 5 metara. Izrađena je isključivo od drva s kosturom od hrastovine (najčešće, nap. a.), i s oplatom od jelovine ili smrekovine. Za zakivanje se koriste pocinčani čavli ili oni ručno izrađeni od kovanog željeza. Batànu može pokretati jedro (oglavno četverokutno, veličine ovisno o dužini batane), vesla (za ribarenje dva vrlo duga) ili izvanbrodski motor. Urez na njezinu krmenom zrcalu bio je namijenjen jednom veslu za veslanje na način gondole. Postoje otvorene i opalubljene batàne koje se koriste za rad mrežama i parangalima. Zanimljivo je da ova brodica ne siječe valove i more već po njima skače i propinje se preko vala.
Umijeće izgradnje batàne uvršteno je u Registar zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara Hrvatske, dok je Ekomuzej Batana uvršten na UNESCO-vu listu najboljih praksi očuvanja nematerijalne kulturne baštine.
Rovinjski Ekomuzej Casa della batàna posvećen je ovoj jedinstvenoj ribarskoj brodici, ali i lokalnoj zajednici i njenim ljudima koji batànu smatraju svojim simbolom, tim više jer je najrasprostranjenije tradicionalno plovilo u Rovinju i okolici.
Batànina kuća obuhvaća tri galerijska prostora te polivalentni prostor na katu. Više od 90% predmeta u njoj su donacije građana. Tijekom ljeta omanji trg ispred Kuće o batàni postaje prostorom slavljenja nematerijalne baštine, odnosno gradnje i popravka batàna kao kulturno-turistička atrakcija. Uz gradnju ili popravak batàne, posjetitelji mogu vidjeti i porinuća na tradicionalan način, neposredno s obale, točnije s Malog mola novoizgrađenih i popravljenih batàna.
Godišnja manifestacija ekomuzeja Rovinjska regata tradicionalnih barki i brodica s oglavnim i latinskim jedrom, koja je prvi put održana još 2005. godine, slavi i čuva znanja i vještine tradicionalnog načina jedrenja s oglavnim i latinskim jedrom.
Batàna je od barke koja je u prošlosti hranila stanovnike grada Rovinja i njegove okolice, postala metafora preporoda maritimne baštine grada u kojem se susrela i ispreplela svakodnevica življenja talijanskog i hrvatskog stanovništva.