Koliko su kulturni sadržaji zastupljeni u medijima i na koji način? Nalazi li se kultura na margini i zašto? Na koji način prezentirati kulturne sadržaje da dođu što većeg broja ljudi? Postoji li rješenje za zadržavanje i proširivanje kulturnih rubrika u medijima?

Na ova i druga pitanja sugovornici urednice Katarine Varenice bili su Dragana Lucija Ratković Aydemir, kulturna menadžerica i interpretatorica kulturne baštine, Goran Galić, glavni urednik Vijenca te Zrinka Turalija Kurtak, urednica Redakcije za kulturu HRT-a.

Političari su važni međutim 95 % medijskog prostora iskoriste sa vrlo tankim i neartikuliranim porukama, a različiti umjetnici, vjerski vođe i znanstvenici ne dobivaju medijski prostor

Mnogi mediji nedovoljno ili nikako prate kulturu, posebno oni vrlo utjecajni komercijalni televizijski koji nikakav prostor nemaju posvećen kulturi i to je trenutka situacija u Hrvatskoj, upozorio je glavni urednik dvotjednika za kulturu Matice hrvatske te nastavio:

„Smatram da je to područje kojem treba posvetiti više pozornosti. Političari su važni međutim smatram da 95 % medijskog prostora iskoriste sa vrlo tankim i neartikuliranim porukama, a različiti umjetnici, vjerski vođe i znanstvenici ne dobivaju medijski prostor. Zbog toga mi u Vijencu ne pristajemo na takav način komunikacije. Vijenac je cijeli posvećen kulturi već 150 godina, a vjerujemo da će tako biti i ubuduće.”

Zrinka Turalija Kurtak i Katarina Varenica

Naša kolegica Turalija Kurtak je naglasila: Uloga medija je pokazati da kultura ima itekako fantastičnih sadržaja koji mogu i razonoditi ali i educirati. Navela je statistički podatak da 25 % mlađe populacije ne gleda televiziju.

„I danas morate naprosto razmišljati na koji način toj mlađoj populaciji približiti kulturu, na kojim platformama i na koji način donijeti sadržaj da budu zanimljivi. To često nije moguće jer danas kada popratite jedan događaj, na svim platformama donijeti ga u onom obliku koji bi mladu publiku zanimao, traži puno veći angažman, oko toga posla, puno više ljudi koji bi se s time bavili, a znamo da sve više redakcija oskudijeva s ljudima. Malo nas je.”

S druge strane trend europskih kulturnih politika je razvoj publike, kako kulturu približavati ljudima. Time se danas bavi čitav niz stručnjaka i ulaže se ogroman novac, dodala je, a treća sugovornica Ratković Aydemir pažnju je usmjerila na važnost marketinških planova u kulturi.

Mi danas imamo tu svijetu. I Europa pridonosi tome da kulturni projekt mora imati neku marketinšku strategiju. To je dio održivosti nekog projekta, istaknula je HKM-ova sugovornica pitajući se nadalje:

Trend europskih kulturnih politika je razvoj publike, kako kulturu približavati ljudima

Dragana Lucija Ratković Aydemir i Goran Galić

Imamo li dovoljno znanja? Jesmo li svjesni toga da i mi medijima moramo ići u susret. To je rad na komunikaciji s javnošću, jedan ozbiljan posao, i to je nešto što se treba itekako staviti u fokus, bez obzira koliko mediji imaju ili nemaju prostora za kulturu.

„Mislim da i s ove naše strane treba puno ozbiljnije pristupiti komunikacijama s javnošću”, smatra Ratković Aydemir.

Galić je, pak, zaključno konstatirao: Ne možemo na žalost sve očekivati od države. Više bi trebali razvijati svijest o sponzorstvima, privatnim ulaganjima u kulturu.

Kao primjer spomenuo je Augusta Šenou. On je u drugoj polovici 19. stoljeća – kada je 80 % ljudi kod nas bilo nepismeno i bili smo razjedinjeni – stvorio hrvatsku književnost i razvio hrvatsku modernu. Možemo, dakle, i mi – uza svu tehnologiju i sva znanja 21 stoljeća – naći rješenje kako bi sačuvali one vrijednosti na kojima je izgrađen naš narod, naša nacija i naša civilizacija.