Hrast iz Asiza koji je papa Franjo posadio u zajedništvu s pripadnicima autohtonog stanovništva Amazonije kao vidljivi znak cjelovite ekologije novi je dodatak predivnim Vatikanskim vrtovima.

Papa je također Biskupsku sinodu o Amazoniji, koja će započeti 6. listopada u Vatikanu, posvetio svetom Franji Asiškom. Taj hrast crnike posađen je u srcu Crkve, a zemlja u koju je posađen dolazi iz različitih prostora i predstavlja različite kulture. Najviše je, naravno, bilo zemlje iz Amazonije predstavljajući sve one umrle boreći se da zaštite amazonsko područje.

Papa Franjo, kardinal Cláudio Hummes i članovi autohtonog stanovništva Amazonije / Foto: REUTERS / Yara Nardi

Papa Franjo i članovi autohtonog stanovništva Amazonije / Foto: REUTERS / Yara Nardi

Osim najnovijeg dodatka, Vatikanske vrtove uljepšava mnogo živopisno cvijeće i biljke te značajno maslinovo drvo, poklon vlade Izraela. Prostiru se na otprilike 23 hektara, a osim biljaka u vrtovima se nalaze i razne srednjovjekovne utvrde, zgrade i spomenici iz 9. stoljeća.

Današnji Vatikanski vrtovi posjeduju također brojne fontane, skulpture i umjetne špilje, uglavnom posvećene Djevici Mariji i drugim svecima.

Povijest Vatikanskih vrtova

Vatikanski vrtovi datiraju iz srednjovjekovnih vremena kada su se voćnjaci i vinogradi prostirali sjeverno od Papinske apostolske palače. Papa Nikola III. 1279. preselio je svoju rezidenciju iz Lateranske palače u Vatikan, zatvorivši ovo područje zidinama te stvorivši voćnjak, livadu i vrt.

Početkom 16. stoljeća, za vrijeme papinstva Julija II., izvršeno je preuređenje krajolika i prema originalnom dizajnu Donata Bramantea, jednog od najboljih talijanskih ahitekata i slikara renesansnog vremena, podijeljeno je u tri nova dvorišta: Cortile del Belvedere, dvorište knjižnice i Cortile della Pigna s renesansnim pejzažnim dizajnom.

Pravokutni labirint, također u renesansnom stilu, izrađen je od gmrlja i malenih stabala šimširovine te je uokviren borovom šumom i libanonskim cedrom.

Zaštitnice Vatikanskih vrtova

Pobožna tradicija tvrdi da su temelji Vatikanskih vrtova posipani svetom zemljom koju je carica sveta Helena donijela s brda Kalvarije kako bi simbolično objedinila krv Isusa Krista s prolivenom krvi tisuće ranih kršćana umrlih za vrijeme progona cara Nerona Cezara Augusta.

Papa Pio XI. odredio je svetu Tereziju iz Lisieuxa, nadimka Isusov cvjetić i Mali cvijet, službenom zaštitnicom Vrtova 17. svibnja 1927., naslovivši je “Svetom čuvaricom Vrtova”, a iste godine unutar Vrtova je izgrađena i kapelica posvećena njoj.

Vatikanski vrtovi, špilja posvećena Djevici Mariji / Foto: Romewise

Vatikanski vrtovi / Foto: Romewise

Vatikanski vrtovi / Foto: Romewise