Ovih pet umjetničkih prikaza koje prenosimo s portala Aleteia, prema saznanju povjesničara, prva su djela u povijesti koja prikazuju lik Isusa Krista:

Crtež iz 1. stoljeća nastao kao uvreda

Wikimedia Commons

Crtež Alexamenos prikazuje osobu koja gleda u čovjeka s glavom magarca koji je razapet. Crtež je urezan u gipsani zid u Rimu u 1. stoljeću po Kristu.

Ovaj prikaz nastao je kao uvreda jer tijekom 1. stoljeća nove ere kršćanstvo nije bila službena religija, a većina stanovnika Rima izrugivali su kršćane i kršćansko vjerovanje.

Uz crtež stoji natpis Kršćanin slavi svoga boga iz čega je vidljivo kako su se prva kršćanska zajednica morala nositi s raznim teškoćama.

Dobri pastir iz 3. stoljeća

Wikimedia Commons

Jedna od najupečatljivijih metafora jest Isus Krist – Dobri pastir. Iz tog razloga mnogi prvi kršćanski umjetnici izabrali su ga upravo tako i prikazati u svojim djelima.

“Ja sam pastir dobri. Pastir dobri život svoj polaže za ovce.” (Iv 10, 11)

Umjetnici su najčešće prikaz Krista kao pastira ujedinili s već postojećim i uobičajenim rimskim motivima pastira. Tako i ova slika, naslikana na zidovima Kalistove katakombe u Rimu koja je nastala sredinom 3. stoljeća, prikazuje Isusa kako na ramenima nosi tele jer su se u to doba pastiri često prikazivali kao nositelji telića.

Isus liječi nepokretnog čovjeka iz 3. stoljeća

Foto: Yale University Art Gallery

Jedno od čuda koje je Isus počinio, a kojem su prisustvovali evanđelisti Matej, Marko i Luka jest izlječenje nepokretnog čovjeka u tadašnjem Kafarnaumu, odnosno današnjem području Izraela.

“I pošto nakon nekoliko dana opet uđe u Kafarnaum, pročulo se da je u kući. I skupiše se mnogi te više nije bilo mjesta ni pred vratima. On im navješćivaše Riječ. I dođu noseći k njemu uzetoga. Nosila ga četvorica. Budući da ga zbog mnoštva nisu mogli unijeti k njemu, otkriju krov nad mjestom gdje bijaše Isus. Načinivši otvor, spuste postelju na kojoj je uzeti ležao. Vidjevši njihovu vjeru, kaže Isus uzetome: »Sinko! Otpuštaju ti se grijesi.« Sjedili su ondje neki pismoznanci koji počeše mudrovati u sebi: »Što to ovaj govori? Huli! Ta tko može grijehe otpuštati doli Bog jedini?« Isus duhom odmah proniknu da tako mudruju u sebi, pa će im: »Što to mudrujete u sebi? Ta što je lakše? Reći uzetomu: ‘Otpuštaju ti se grijesi’ ili reći: ‘Ustani, uzmi svoju postelju i hodi’? Ali da znate: vlastan je Sin Čovječji na zemlji otpuštati grijehe!« I reče uzetomu: »Tebi zapovijedam, ustani, uzmi postelju i pođi kući!« I on usta, uze odmah postelju i iziđe na očigled svima. Svi su zaneseni slavili Boga govoreći: »Takvo što nikad još ne vidjesmo!«” (Mk 2, 1-12).

Scena je često prikazivana u kršćanskoj ikonografiji, a ovaj prikaz upravo te scene iz 3. stoljeća pronađen je na krstionici davno napuštene crkve u Siriji.

Krist između Petra i Pavla iz 4. stoljeća

Wikimedia Commons

Ova slika Krista nastala u 4. stoljeću prikazuje ga između sv. Petra i sv. Pavla. Naslikana je u Katakombama Marcelina i Petra u Rimu, a pronađena u vili koja je pripadala caru Konstantinu.

Ispod glavnih likova Isusa, Petra i Pavla naslikani su  Gorgonije, Petar, Marcelin i Tiberije, četiri mučenika koja su spaljena upravo u toj katakombi, a prikazani su kako pokazuju na Jaganjca Božjeg na njegovom nebeskom oltaru.

Svevišnji iz 6. stoljeća

Wikimedia Commons

Svevišnji Krist, odnosno Pantocrator na starogrčkom doslovno znači onaj koji ima vlast/autoritet nad svime.

Kako bi uspješno predočili te moćne kvalitete bizantinski ikonografičari prikazivali su Krista s otvorenom desnom rukom koja je odavala osjećaj moći i autoriteta.

Ova slika najstariji je poznati primjerak “Svevišnjeg Krista” u svijetu. Različiti izrazi prikazani na lijevoj i desnoj strani Isusova lica moguće prikazuju njegove dvije naravi – ljudsku i božansku.

Naslikana na drvenoj ploči tijekom 6. ili 7. stoljeća i trenutno se nalazi u u jednom od najstarijih samostana na svijetu – samostanu Sv. Katarine na planini Sinaj u Egiptu.