Najdugovječniji projekt Muzejskoga dokumentacijskog centra objedinit će na jednom mjestu 109 muzeja iz 60 hrvatskih gadova s ciljem predstavljana najnovijih muzejskih izdanja, prezentiranja bogatog kulturnog nasljeđa iz svih krajeva Hrvatske i upoznavanja s drugim važnim i odgovornim ulogama muzejske djelatnosti kao što su poticanje demokratskih vrijednosti, socijalne uključenosti i dijaloga među različitim kulturama, odnosno pružanje različitih mogućnosti za cjeloživotno učenje i obrazovanje. Na ovogodišnjoj izložbi publika će imati prilike razgledati 516 novih naslova – muzejske vodiče kroz stalne postave i pojedine muzejske zbirke priređene u različitim formatima za djecu i odrasle, kataloge povremenih izložaba, opsežne monografije posvećene različitim autorima, umjetničkim pravcima ili samim ustanovama, muzejske slikovnice i edukativne publikacije za djecu i mlade, te brojna druga izdanja koje otkrivaju mnoge zanimljive teme kao što su povijest farmaceutske botanike ili revitalizacija industrijskog nasljeđa. 

U pregledu  ovogodišnje nakladničke produkcije, autorica izložbe mr. sc. Snježana Radovanlija Mileusnić istaknula je neke od zanimljivih tema. Među njima su publikacije muzeja koji su tijekom 2021. i 2022. godine obilježili obljetnice svojega djelovanja prigodnim izložbama i popratnim katalozima. Gradski muzej Križevci u katalogu Čuvar križevačke baštine čitatelje upoznaje s nastankom, razvojem i djelovanjem križevačkog muzeja od njegova osnutka prije 70 godina do današnjih dana, Tiflološki muzej publikacijom 60 godina Taktilne galerije prezentira povijest jedinstvenog izlagačkog prostora u kojom su izlagani radovi akademskih autora kao i slijepih kipara amatera koji se mogu doživjeti putem dodira, dok Muzej krapinskih neandertalaca katalogom izložbe Pola stoljeća muzeja na Hušnjakovu javnosti približava povijesni razvoj muzejske djelatnosti na jedinstvenom paleolitskom staništu neandertalskog čovjeka.

Kao i svake godine najzastupljenije su likovne teme – Nove tendencije 60 godina poslije Muzeja suvremene umjetnosti govore o najvažnijem umjetničkom pokretu druge polovice 20. stoljeća kojem je izvorište bilo u Zagrebu, Fragmenti melankolije (Nacionalni muzej moderne umjetnosti) kroz različite umjetničke discipline istražuje tamna, romantizirana i bolećiva stanja duha, projicirana procesima stvaranja u motiv i ugođaj umjetničkog djela, Galerija Klovićevi dvori katalogom retrospektivne izložbe Sergije Glumac približava ostavštinu jednog od naših najznačajnijih avangardnih umjetnika i pionira hrvatskog grafičkog dizajna, dok nas riječki Muzej moderne i suvremene umjetnosti u Ožiljcima vodi u desetljeće obilježeno ratovima, procesima tranzicije, brzorastućim nacionalizmima, korupcijom i kriminalom. Pažnju plijeni i katalog Umjetničke Galerije Dubrovnik Vlaho Bukovac (1855. – 1922.): rekapitulacija iz zbirke UGD koji, uz stotu godišnjicu smrti, predstavlja umjetničko stvaralaštvo začetnika hrvatskog modernog slikarstva.

U vrlo širokom rasponu tema koje su muzeji nakon izložaba ukoričili u svojim knjigama i katalozima, nalaze se i brojne poznate ličnosti. Tako je svoju muzejsku knjigu dobila naš poznata skladateljica, pijanistica i violinistica Dora Pejačević koja je ostavila neizbrisiv trag u hrvatskoj i europskoj glazbenoj literaturi (Izazovi baštine Dore Pejačević, Zavičajni muzej Našice), kao i jedna od najznačajnijih i najmoćnijih hrvatskih plemićkih obitelji (Zrinski i čakovečki Stari grad, Muzej Međimurja). U životu i smrti – crtice iz zajedničkoga života Bele i Miroslava Krleže (Muzej grada Zagreba) otkriva nam privatni život Bele i Miroslava Krleže iza zatvorenih vrata vile na zagrebačkom Gvozdu, dok Poetski skalpel Vesne Parun (Nacionalni muzej moderne umjetnosti) predstavlja radove umjetnica i umjetnika s kojima je naša istaknuta književnica i pjesnikinja surađivala. Tu i bogato ilustrirana monografija Zagreb Većeslava Holjevca od 1952. do 1963. (Muzej suvremene umjetnosti), posvećena najistaknutijem zagrebačkom gradonačelniku za čijeg je mandata grad „iskoračio“ na drugu obalu Save šireći se prema jedinstvenom primjeru planske izgradnje.

Pogled na žene iz muzejskoga kuta otkrivaju nam Žene i tehnika Tehničkog muzeja Nikola Tesla koji istražuje utjecaj razvoja znanosti i tehnologije na život i društveni status žena, zatim Žene i fotografija u Hrvatskoj između 1950-ih i 1970-ih Galerije umjetnina Split koja rasvjetljava poziciju žena u eksperimentima na području fotografije, propitujući je li način na koji su snimale specifičan za “ženski pogled” ili iza objektiva ipak ne postoje rodne razlike, te Ženske ručne radnje pučko djevojačke škole u Brdovcu Muzeja Brdovec koji čitatelju približava obrazovanje žena u prošlim stoljećima u kojima je ženski ručni rad zaprimao najveći dio školske satnice.

Elektronički katalog 41. izložbe i detaljan raspored popratnih aktivnosti možete pogledati na mrežnim stranicama i društvenim mrežama Muzejskog dokumentacijskog centra.