Ovih dana dobivate i šaljete puno svakovrsnih domišljatih i šaljivih WhatsApp poruka, fotografija? To je dobro, kaže đakon Willibert Pauels, jer humor je podrška ljudima, posebno u teškim vremenima. Slaže se i naš ministar zdravstva Vili Beroš koji je osvrnuvši se na fotomontažu koja je preplavila društvene mreže rekao da je to zdravo te da treba zadržati vedrinu.

U rubrici Cor Cordi Hrvatskog katoličkog sveučilišta prof. dr. sc. Livia Puljak s Odjela za sestrinstvo HKS-a piše "Kako spriječiti i liječiti novu bolest (i što pritom izbjegavati)?". "Pojava novog virusa, SARS-CoV-2 i nove bolesti koju uzrokuje, COVID-19, šarlatanima i nadriliječnicima daje nova krila jer još nema nijedne dokazane intervencije za sprječavanje i liječenje te bolesti. Stoga budite oprezni, ne kupujte nikakve pripravke koji se nude za sprječavanje i liječenje te bolesti i za navodno podizanje imuniteta, jer nema nikakvih dokaza da ti pripravci djeluju", poručuje Puljak.

Massimo Raimondi, volonter u rimskome Caritasu, probudio se na Dan očeva uz čestitke njegovih kćeri. Međutim, misli su mu tijekom čitavog dana bježale na njegovog sina Giovannija, koji je preminuo prije osam godina. Kada se vratio kući, počeo je pregledati sinove stvari, što nije učinio od njegove smrti. Našao je čestitke, sličice nogometaša, slike... i jedan komad papira na kojemu je pisalo Giovannijevim rukopisom: "Dragi tata..."

Teško je o apokalipsi uopće promišljati, a da se ne zaustavimo na Knjizi Otkrivenja Sv. Ivana apostola. Michael O'Brien je tom zgodom kazao: "Neprestano se vodi bitka za svaku pojedinu dušu." U vremenu promišljanja o vremenu apokalipse prenosimo zanimljivu kolumnu Brane Vrbanića.

U rubrici Cor Cordi Hrvatskog katoličkog sveučilišta asistentica na Odjelu za sociologiju HKS-a Marija Žagmešter piše "Ko(ro)ncerti kao oblik zajedništva". "Razdoblje u kojemu se nalazimo predstavlja razdoblje strpljenja i pomaganja, a s druge strane predstavlja i razdoblje panike, nemira i brige za budućnost. Postavljamo si brojna pitanja. Odgovori se javljaju u obliku hipoteza ili pretpostavka i teško je dati pravi odgovor. Ono što je sigurno jest to da si možemo i moramo sami pomoći, ponajprije onime što imamo, svojim talentima", poručuje Žagmešter.

Bioetičku minutu Hrvatskoga katoličkog radija u utorak dr. Jasenka Markeljević posvetila je epidemiji koronavirusa i posljedicama potresa.

U rubrici Cor Cordi Hrvatskog katoličkog sveučilišta doc. dr. sc. Anto Čartolovni s Katedre za teologiju piše "Zašto bismo trebali ostati doma?!". "Ovih se dana ne suočavamo samo s globalnom pandemijskom krizom, već i s krizom individualne moralne savjesti svakoga od nas. Iz moralne dužnosti koja proizlazi iz odgovornosti, pozvani smo dati svoj doprinos i smanjiti mogućnost širenja virusa, a ne doprinositi njegovom širenju. Stoga, probudimo tu našu uspavanu i uljuljanu savjest i izbjegnimo mogućnost sudjelovanja u tuđoj agoniji i nesreći, donoseći moralno ispravnu odluku: #ostajemdoma!", poručuje doc. dr. sc. Anto Čartolovni.

Prema riječima članova Privatnog vjerničkog društva bračnih i obiteljskih savjetovatelja, djeca i tinejdžeri dijelom reagiraju na ono što vide od odraslih osoba oko sebe. Kad se roditelji i skrbnici nose s pojavom epidemije COVID-19 mirno i samouvjereno, mogu pružiti najbolju podršku svojoj djeci, pojasnili su. Roditelji mogu biti uvjerljiviji i pružiti više sigurnosti drugima oko sebe, posebno djeci, ako su bolje pripremljeni.

Psihijatar dr. Dražen Begić i psihologica dr.sc. Nataša Jokić-Begić objašnjavaju tjelesne i psihološke reakcije na dvije opasnosti koje smo doživjeli - pandemiju i potres.

"Uzevši u obzir trenutačno stanje izazvano proglašenjem izvanredne situacije u Srbiji zbog epidemije koronavirusom, htjeli smo izaći u susret svima koji nemaju nikoga tko bi za njih obavio kupovinu namirnica u trgovinama, budući da je u Srbiji u seoskim sredinama zabranjeno kretanje van kuće svima starijima od 70 godina", rekao je o. Igor Vovk koji zajedno sa sjemeništarcem Aleksandarom Krnješinom obilazi starije i nemoćne osobe kojima je zabranjeno kretanje izvan kuće.