Prozor života na zagrebačkoj Trešnjevki, Hod za život 2025. i druge inicijative pokreta za život u Hrvatskoj bile su tema emisije „Argumenti“ HKR-a.

Njemački filozof Robert Spaemann jednom je vodio neobičan razgovor. Došao mu je čovjek koji je svoga brata odveo u Švicarsku gdje mu je pružena mogućnost za eutanaziju. To je, kaže, učinio iz solidarnosti prema bratu. Pri koncu razgovora upitao je filozofa što bi rekao da mu brat kaže: Ako me voliš, pomozi mi da umrem?

Mnogi su pogođeni teškim životnim dijagnozama i traumama još od ranog djetinjstva. Jedan od takvih je i Dragan Buljeta. Naime, Dragan, koji je 1977. godište, bio je relativno pokretan do 2002. kada je počeo koristiti najprije mehanička, a potom električna invalidska kolica. To je stanje trajalo sve do 2009. kada je prestao samostalno disati te je završio u bolnici na respiratoru.

Valentin Stuhne, nakon studija filozofije na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove te doktorskog studija filozofije na Sveučilištu u Innsbrucku, isprovociran nedostatcima u hrvatskom zdravstvu kreće u pomalo drugačijem smjeru i osniva polikliniku u kojoj su, kaže, na prvom mjestu zaposlenici i korisnici, a ne profit.

Trebali bismo neprestano težiti idealu unatoč prijašnjem neuspjehu, grijehu i poteškoćama. Marljivost u sportu pomaže uspostaviti naviku marljivosti i na duhovnom polju.

Više ljudskih bića umrlo je u pobačajima nego zbog bilo kojeg drugog uzroka smrti u 2024. godini. "Oko 73 milijuna induciranih pobačaja dogodi se u svijetu svake godine", kaže SZO. A kako stoji Hrvatska?

„Točno je da smo tijekom cijele karantene mnogo više koristili mreže negoli obično, ali upravo zato smo postali svjesni koliko su nedovoljne i beznačajne u usporedbi s najobičnijim rukovanjem. I prije smo se rukovali, ali s mobitelom u ruci, odgovarajući na pozive i poruke.“ U nastavku pročitajte dio razmišljanja fra Janka Ćure o usporedbi životnih vrijednosti prije i nakon pandemije koronavirusne bolesti.

Društveno uređenje koje jedan ljudski život smatra vrjednijim od drugoga nije Božje, odnosno društvo koje jedan ljudski život štiti dok drugi zatire nije i ne može biti ni Božje, ni humano, ni civilizirano ni pošteno.

"To je njihov glavni cilj – da nas ušutkaju", rekao je Calvin Zastrow o tužbi Ministarstva pravosuđa.

Ruđer Bošković ubraja se među najistaknutije svjetske znanstvenike svoga vremena. Bio je isusovac, ali i fizičar, matematičar, astronom, geodet, inženjer, pjesnik, filozof te diplomat. Boškovićeve ideje nisu mogle biti shvaćene u njegovo vrijeme, otkrilo ih se tek kasnije, a mnogi znanstvenici smatraju da je njegova aktualnost važnija danas nego u njegovo doba.